Kao i u 2020., najčešće korištena telekomunikacijska usluga je govorna usluga u pokretnoj mreži te usluga pristupa internetu. Većina korisnika (76 posto), pokazalo je istraživanje, koristi uslugu pristupa internetu u sklopu paketa usluga, a većina njih smatra kako sve potrebne usluge imaju u paketu.

Otprilike 60% ispitanika trenutno ima u kućanstvu brzinu interneta nižu od 100 Mbit/s. Dok 22% ispitanika izjavljuje da nemaju potrebu za bržim internetom, čak 37% ispitanika očitovalo se na način da žele brzi internet, no nisu ga spremni dodatno platiti. Ovo je povećanje u odnosu na 2020. godinu, kada je taj postotak iznosio 35%.

Izazov cijene prilikom korištenja brzog optičkog Interneta vidljiv je i kroz dio istraživanja koje ispituje motivaciju građana za odabir operatora. Pored brzine Interneta kao najvažnijeg razloga, građani dodatno navode cijenu, popuste i kvalitetu korisničke službe kao ono što im je najvažnije prilikom odabira operatora.

Kako je Tportal nedavno pisao, Europska komisija u nedavno objavljenom istraživanju DESI upozorila je na postojanje prepreka daljnjem uvođenju optičkih mreža i brzog interneta u Hrvatskoj. Unatoč preprekama razvoju mreža, činjenica je da su one dostupne 47 posto hrvatskih kućanstava. U isto vrijeme koristi ih svega devet posto kućanstava.

Postavlja se pitanje zašto hrvatski građani ne koriste raspoložive optičke mreže? Odgovor na to pitanje dala je sama Europska komisija u izvješću o DESI-ju, u kojem se navodi da su cijene fiksnog interneta u Hrvatskoj veće od prosjeka EU-a. Pritom se upravo ističe fiksni internet jer njegove cijene znatno odskaču od cijena mobilnih tarifa, čije je korištenje u skladu s prosjekom EU-a. Ispitivanje HAKOM-a potvrdilo je zaključke Europske komisije i ukazalo na problem priuštivosti brzog interneta u Hrvatskoj.

Osim korištenja brzog interneta i motivacije odabira operatora kod građana, ispitivanje je pokazalo i značaj mobilnog interneta u hrvatskim kućanstvima. Polovica ispitanika smatra da mobilni internet za kućanstvo može u potpunosti zamijeniti ADSL/VDSL tehnologiju. Ukoliko bi im se povećala cijena usluge ADSL ili VDSL pristupa internetu, gotovo polovica ispitanika prešla bi na optiku, dok bi otprilike njih trećina prešla na mobilni internet.

Ispitivanje HAKOM-a je nadalje pokazalo da su dominantni uređaji kojima se korisnici spajaju na internet pametni telefon (97 posto) i prijenosna računala (87 posto), dok stolno računalo za spajanje koristi 45 posto ispitanika.

Otprilike polovica korisnika izjavila je da je dobila informacije o maksimalnoj, uobičajenoj i minimalnoj brzini interneta od strane njihovih operatora. Pritom, korisnici nemaju naviku redovitog provjeravanja brzine – većina to čini samo kad uoči da je brzina interneta promijenjena.

Korisnici uglavnom nisu upoznati s HAKOM-ovim aplikacijama pa je tako istraživanje pokazalo kako je HAKOMetar koristilo 20 posto ispitanika, a HAKOMetar Plus njih osam posto. Učestalost pojavljivanja tehničkih problema ostala je gotovo nepromijenjena u odnosu na 2020. Najčešće poteškoće su prekid pristupa internetu, loša brzina interneta te problemi s WiFi mrežom.