Uvodni govor u punoj dvorani zagrebačkog Z Centra održao je Tonko Obuljen, predsjednik Vijeća HAKOM-a, tijekom kojeg je poručio da je lani tržište napredovalo po pitanju implementacije 5G mreža i mreže vrlo visokog kapaciteta:

'Ulaganja su ključna za jačanje naše konkurentnosti i razvoj digitalne ekonomije. Ove godine neću o zaprekama, pogotovo ne o onima koje su već dugo tu, mogu jedino obećati da će HAKOM nastaviti činiti sve da ih ukloni. Ako se usporedimo s ostatkom EU-a, ostvarili smo značajan napredak, ali ima još puno prostora da bismo dostigli najrazvijenije zemlje, što nam i treba biti cilj.

'Moramo ulagati u sigurnost'

Jedna od ključnih tema danas je kako regulacija može osigurati razvoj tržišta uz osiguranje prava potrošača i uživanje u benefitima koje donosi digitalna tehnologija. Izazovi povezani s kibernetičkom sigurnošću sve su veći i to se pogoršava dolaskom novih tehnologija. Moramo ulagati u sigurnost da ostanemo korak ispred svih prijetnji. Svijet se suočava i s ciljevima održivog razvoja, a korištenjem naprednih usluga mnogi drugi sektori imaju brojne benefite, poput pametnih gradova. Konferenciju smo posvetili budućnosti i pred nama su i izazovi i prilike. Naša uloga je da operatori imaju prostor za rast i prilagodbu uz našu zaštitu korisnika i tržišnog natjecanja te danas imamo priliku definirati smjernice za budućnost.'

Nakon Obuljenovih uvodnih riječi krenula je rasprava o budućnosti telekom industrije i razvoja tržišta, na kojoj su uz Obuljena govorili Dejan Turk iz A1 Hrvatska, Nataša Rapaić, predsjednica Uprave Hrvatskog Telekoma, Marijan Rengel iz Pro-ping Telekoma te Adrian Josip Ježina iz Telemacha.

Ključne teme bili su najveći izazovi i strateški planovi za daljnji razvoj i unaprjeđenje tržišta s fokusom na ulogu novih tehnologija, poput 6G mreža i digitalnih usluga, te prilagodbu regulatornog okvira kako bi se omogućili održiv rast i konkurentnost.

'Vaučeri pomogli Italiji i Grčkoj'

Nataša Rapaić komentirala je da telekom sektor ne stoji loše kad bismo generalno gledali mobilnu telefoniju. 'Imamo odlične mobilne mreže. Što se tiče fiksne mreže i optike, tu postoji prostor za napredak, a možda trebamo biti pozitivni i reći da smo u posljednjih nekoliko godina ostvarili izuzetan napredak. Kao lider na tržištu 'rolamo' optičku infrastrukturu, a to rade i konkurenti. Uvjerena sam da ćemo ovim tempom dosegnuti prosjeke Europske unije', kazala je.

Na hoćemo li do 2030. godine pokriti sto posto Hrvatske optičkom mrežom visokog kapaciteta?

'Moramo biti realni. Svi ćemo ulagati u optiku, ali zbog geografskih specifičnosti postoje prostori gdje su upitna ekonomska ulaganja privatnih investitora. Očekujemo nastavak programa iz fondova Europske unije i moramo očekivati potporu države. Vaučeri će pomoći razvoju tržišta, kao što su pomogli u Grčkoj i Italiji, i ti primjeri pokazuju koliko je digitalizacija pomogla u razvoju tih područja i koliko je poraslo korištenje optičkih mreža. Svima nam je to u interesu i svi ulagači gledaju kako dobiti najbolji povrat. Osobno vjerujem i da je deregulacija tržišta bila dobar potez te da svi imamo jednake uvjete za razvoj i da što prije digitaliziramo ovu zemlju.'

Turk iz A1 rekao je da je hrvatsko tržište sređeno i s velikom potencijalnom te svi operatori imaju odgovornost razviti zemlju. 'Ima smisla ulagati u Hrvatsku, svi mi smo tu da vidimo gdje se gradi te da surađujemo i da nemamo tri ili četiri različite optičke infrastrukture zapunjene samo dvadeset posto', rekao je Turk.

Svi za vaučerizaciju

Ježina iz Telemacha kaže da su naše mobilne mreže vjerojatno najbolje u Europi te mu je drago čuti da se popravlja dinamika na fiksnom tržištu. 'Svi operateri ulažu jako puno i to je za pohvalu, a uz pomoć EU-ovih fondova ta će se priča o razvoju optike završiti do 2030., možda i prije', dodao je te napomenuo da je i on za vaučerizaciju razvoja optičke mreže, no prije treba dobro definirati uvjete.

Rapaić je dodala da je Hrvatski Telekom i predvodnik cloudfikacije u Hrvatskoj te je sigurna da je ona korisna zbog manjih troškova i korisničkog iskustva. 'Hrvatski Telekom dugo se bavi ICT rješenjima preko Combisa, pa pomažemo i cijelom tržištu da ide prema cloudifikaciji', dodala je.

Po pitanju propisa, kako lokalnih, tako i europskih, cloud može postati usko grlo i zakomplicirati stvari, dodao je Obuljen.

Regulacija velikih davatelja usluga

'Regulacija će imati svoju ključnu ulogu. Veliki davatelji usluga (poput streaming servisa i društvenih mreža, op.a.) su nam postali konkurentni, ne samo B2B rješenjima, nego i u samoj telekom industriji i mrežama. Oni nisu regulirani. Hrvatski Telekom lani je uložio 320 milijuna eura u mreže', rekla je Rapaić.

Turk misli da će kroz AI i sve što se događa mreže doći pod još veće opterećenje, zbog čega će i sadržaj morati doći pod nadzor i tarifikaciju. 'Elon Musk planira satelitski mobitel, bit će puno disrupcija, a uloga regulatora je tu da državama pomogne ostvariti digitalne ciljeve 2030. i da možemo nastaviti s investicijama', zaključio je Turk.

U završnoj riječi Rapaić je istaknula da je jako optimistična te da će Hrvatska dostići i prestići europske prosjeke: 'Idemo vidjeti što možemo napraviti da ova lijepa zemlja bude digitalno atraktivnija.'