'Svaki odgovorni potrošač treba povećati svoju financijsku pismenost', istaknula je Marijana Ivanov s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu. 'Na tome rade i HNB i banke i HANFA', rekla je u Otvorenom. Upozorila je kako su sada kamatne stope na povijesno najnižoj razini, ali da će one vjerojatno rasti.

'Neki misle da će tako ostati kao u Japanu, neki misle da će rasti puzajuće do 2020. pa onda kasnije brže', rekla je. Na pitanje o čemu ovisi rast kamatnih stopa Ivanov odgovara kako to ovisi o stopi inflacije. 'Ako nam zaprijeti inflacija od 5-10 posto kamatne stope će ići gore. To će se odraziti i na ponašanje u SAD-u i u Europu. To ovisi i o premiji rizika. Treći je razlog konkurencija. Sada je potražnja slaba i banke imaju višak likvidnosti. Do 2020. rast drastičan kamatnih stopa se ne bi trebao dogoditi', kazala je. Na pitanje bili li ona zatražila fiksnu kamatnu stopu odgovorila je da bi u slučaju da je digla kredit prije dvije ili tri godine.

Denis Smajo iz Udruge 'Franak' ne slaže se da treba educirati građane toliko koliko treba upozoriti na opasnost od banaka koju njihovu needuciranost koriste.

Da se radi o dobroj inicijativi HNB-a smatra Mladen Vedriš s Pravnog fakulteta u Zagrebu. 'Ovo je povijesno niska kamatna stopa. To je jedna epizoda, kratko vrijeme koje će trajati idućih par godina. Sigurno da ovakvo razdoblje ne može opstati', kaže. Zato smatra da bi oni koju su nedavno uzeli dugoročni kredit morali dobro razmisliti o fiksiranju kamatne stope.

Direktor Hrvatske udruge banaka Zdenko Adrović još ne zna što će se sve nalaziti u preporukama HNB-a. 'Bit će to čitav niz mjera, ja pretpostavljam da će se naša uloga svesti na to da ljude educiramo i informiramo, no ja bih se klonio riječi preporučamo. Svatko mora donijeti odluku sam za sebe. Želi li sada fiksirati kamatnu stopu i plaćati nešto više pa u duljem razdoblju možda imati manji rizik ili će sad snositi manji trošak, a možda će ga snositi ako se promijeni kamatna stopa', izjavio je.

Vedran Šošić istaknuo je kako potrošač sam zna koliko rizika može podnijeti. 'Banke su uvodile proizvode o zaštiti od rizika, tako da se meni čini da kucamo na otvorena vrata. Mi imamo metode. Prije nekoliko godina smo imali regulativu da banke u trenutku kada nude devizni krediti moraju ponuditi isti takav kunski kredit. Ako neka banka ne nudi kunski kredit onda je obavezna potrošaču predočiti informativnu listu s ponudama drugih banaka koje nude takve kunske kredite', rekao je Šošić.