Kako doznajemo, po uzoru na zemlje EU-a, u rad Poljoprivredne komore uskoro bi se trebao uključiti Hrvatski zavod za poljoprivrednu savjetodavnu službu (HZPSS). Grivičić se nada da će se o uključivanju savjetodavne službe u rad Komore, kao i o izmjenama zakona potrebnima za njihovo spajanje, raspravljati na sjednici Vlade koja bi se trebala održati do kraja ovog tjedna. Vlada bi potom trebala uputiti prijedlog u saborsku proceduru.

Početak zajedničkog funkcioniranja Poljoprivredne komore i savjetodavne službe očekuje se već početkom iduće godine. Glavni zadatak tako ustrojene Poljoprivredne komore bit će povlačenje što više novca iz fondova Europske unije.

'Možemo galamiti na državu koliko god hoćemo, no ako novca u proračunu nema, onda ga nema. Ima ga zato u proračunu EU-a. Postoji nekoliko fondova te bi, ukoliko se potrudimo, naša poljoprivreda mogla glatko povući nekoliko stotina milijuna eura iz tih fondova', ističe Grivičić.

Dodaje da će savjetodavna služba, prateći trendove, usmjeravati poljoprivrednike kako da sa što manje novca proizvedu što više te potom proizvedeno što bolje prodaju na tržištu.

Predsjednik Komore pojašnjava da je iz fondova EU-a moguće dobiti novac za unapređenje poljoprivredne proizvodnje, organizaciju tržišta, farmeri, primjerice, mogu dobiti sredstva za izgradnju silosa, a povrtlari za podizanje staklenika i sl. Ono čime u Poljoprivrednoj komori nisu zadovoljni jest, kako kaže, olako stavljanje potpisa u pretpristupnim pregovorima, pri čemu nitko iz Poljoprivredne komore nije bio konzultiran.

'Navest ću samo jedan primjer: prema programu IPARD, maksimalni kapacitet silosa sada je 1000 tona, što nije ni približno dovoljno. Primjerice, poljoprivrednik koji uzgaja kukuruz na 100 hektara popunit će čitav taj silos kukuruzom i neće imati gdje skladištiti pšenicu. S druge pak strane, ukoliko zbog malog kapaciteta silosa obrađuje samo 100 hektara zemlje, s tako malom proizvodnjom neće moći otplatiti sporni silos', pojašnjava Grivičić.

ŽETVA JE UPITNA BEZ ODŠTETE

Predsjednik Poljoprivredne komore Hrvatske ističe da, bez obzira na prognoze ekonomskih stručnjaka, nije optimističan što se tiče skorog izlaska Hrvatske iz krize, s obzirom na stanje na terenu.

Ipak, nada se da će rebalans proračuna osigurati bar dio sredstava za naknadu štete koju su poljoprivrednicima nanijele poplave i tuče. Bez isplate odštete za pšenicu i repicu, sjetva je, tvrdi Grivičić, krajnje upitna.

'Na pšenici i repici su poljoprivrednici ove godine, zbog elementarnih nepogoda, izgubili od 3 do 5 tisuća kuna po hektaru. Vlada će, ukoliko isplati bar tisuću kuna odštete po hektaru, doslovno spasiti predstojeću sjetvu. U protivnom, Hrvatska će biti dovedena u poziciju uvoznika pšenice, što je katastrofalno', zaključuje Grivičić.

NAJLOŠIJA ŽETVA DOSAD

Grivičić ističe da je situacija u poljoprivredi krajnje ozbiljna jer je, kako tvrdi, ovogodišnja žetva pšenice 'najlošija u povijesti'. Urod od samo 410 tisuća tona pšenice daleko je od dobrih godina, kada se s hrvatskih polja dobivalo i do milijun i 400 tisuća tona pšenice, što je milijun tona više nego u ovogodišnjoj žetvi.

'Godišnje potrebe Hrvatske su oko 600 tisuća tona, a uz navodni višak od 250 tisuća tona, od prošlogodišnje žetve, jedva ćemo pokriti domaće potrebe za pšenicom. Ukoliko pak, zbog nedostataka novca, poljoprivrednici ove godine zasiju manje pšenice, dogodine bi urod mogao biti tek 300 tisuća tona, što je samo polovina domaćih potreba, zbog čega bismo bili prisiljeni uvoziti pšenicu', pojašnjava Grivičić.

Dodaje da bi takav scenarij doveo u nezavidan položaj hrvatske poljoprivrednike, ali i doveo u pitanje daljnje funkcioniranje domaće poljoprivredne proizvodnje.