Ovih bi se dana odabirom aranžera trebala zaključiti prva faza priprema za izdavanje obveznica kojima bi se trebalo osigurati 750 milijuna eura za iskup obveznica izdanih 2001. godine. Poslovni dnevnik neslužbeno doznaje da je Ministarstvo financija na čelu s Martinom Dalić tu odluku već prelomilo. Novo izdanje vodit će trio u sastavu Barclays, JP Morgan i Deutsche Bank
U odnosu na ekipu koja je realizirala zadnja dva inozemna zaduženja, u dolarima, samo je jedna promjena - umjesto Citigroupa upao je Deutsche Bank, koji je dosad vodio više hrvatskih ino-zaduženja, među kojima i obveznice koje stižu na naplatu.
Iako tu rošadu neki financijaši tumače kao izbor koji se uklapa u euro kao preferiranu valutu izdanja obveznica, većina bankara smatra da će presudan biti tržišni sentiment te da sastav zapravo sugerira otvorenost i za dolar jer sve te banke imaju zavidnu mrežu investitora i s ove i s one strane Atlantika. Trenutna situacija više govori u prilog još jednom dolarskom izdanju.
Najavljujući samo opisno da će se dio ukupnih potreba financiranja u ovoj godini pribaviti do kraja ožujka, Dalić je rekla tek da to uključuje i inozemno i domaće tržište. O ciljanoj veličini skorog izdanja na stranom tržištu nije htjela govoriti, što i ne čudi kad se praktički na tjednoj razini raspoloženje mjereno širenjem/sužavanjem premija rizika osjetno mijenja.
Domaći bankari, međutim, podsjećaju kako je za 2011. planom financiranja zacrtano da Ministarstvo financija u inozemstvu osigura 13,3 od ukupno 20,6 milijardi kuna predviđenih za izdanja obveznica. 'Ako je plan da se gotovo dvije milijarde eura pribave obveznicama na ino-tržištu i ako pretpostavimo da će se nastojati da se nepopularne vijesti o novom ino-zaduživanju ne ostavljaju za završnicu izborne kampanje, logičnim se čini da Vlada sad cilja na barem polovicu planiranog iznosa od inozemne prodaje obveznica', tumači iskusni bankar.
Istodobno, na tragu najava da se priprema i domaće zaduženje zanimljivo je da je Dalić nedavno ugostila vodstvo Fonda hrvatskih branitelja. Navodno se zanimala za tijek razgovora o paketu dionica HT-a s investicijskim bankarima iz JP Morgana i japanske Nomure. Naravno, s naglaskom na planovima nakon eventualne prodaje udjela vrijednog oko dvije milijarde kuna.
Državi bi sigurno odgovaralo da u tom slučaju Fond HB-a dio likvidnosti usmjeri u državni dug. Osim toga, kod domaćih državnih izdanja uvijek se računa i s mirovinskim fondovima. Mada su se oni dosta istrošili za dionice Ine, svaki mjesec u njih se slijeva 350-400 milijuna kuna svježe likvidnosti, ali i mimo toga imaju zaliha.
