Željko Tomšić s FER-ovog Zavoda za visoki napon i energetiku naglasio je kako je ugljen najbrže rastući energent u svijetu.

Iako je Međunarodna agencije za energetiku (IEA) predvidjela početak 'zlatnog doba plina', analize pokazuju, rekao je Tomšić, da se to uglavnom odnosi na SAD, dok će Europa biti zaobiđena.

U SAD-u proizvodnja plina snažno raste (eksploatacija iz škriljevca) uz značajan pad cijena, dok u Europi cijena ide prema gore.

Uz sadašnji odnos potrošnje i procijenjenih rezervi, nafte ima za još oko 50 godina, plina za oko 60, a ugljena za više od 100 godina, rekao je Tomšić.

Dodatne prednosti ugljena su njegova dostupnost iz raznih zemalja te veća stabilnost cijena u odnosu na naftu i plin, zbog čega je on, naglasio je Tomšić, dugoročno najbolji izbor za proizvodnju električne energije.

'Izgradnja plinskog bloka u Plominu jeftinija je od bloka na ugljen, ali samo ako se na to gleda kao na zgradu. Međutim, proizvod ne bi bio jeftiniji', ustvrdio je Mladen Zeljko iz Energetskog instituta Hrvoje Požar.

U razvijenim zemljama Zapada udjel ugljena u proizvodnji električne energije je i dalje velik. U Njemačkoj 46 posto, SAD-u 30 posto, Japanu 25 posto, rekao je Zeljko.

'Ako u Plominu ne možemo izgraditi novi blok na ugljen, onda ga vjerojatno nećemo moći nigdje', istaknuo je Zeljko.

Energetski stručnjak Marijan Kalea iznio je podatak kako je do 1990. do 2012. nafta poskupjela pet puta, plin tri puta, a ugljen 2,6 puta.

Hrvatska mora, prema njegovom mišljenju, iskoristiti prednost što ima more, kao što su to napravile sve zemlje Sredozemlja koje uz obalu imaju elektrane na ugljen snage kao 80 Plomina C

'Plin je nerazborito trošiti spaljivanjem u termoelektranama, čak i u najmodernijima, sa stupnjem djelovanja do 60 posto. Njega treba što više usmjeravati u izravno toplinsko korištenje u kućanstvima i tehnološkim procesima, gdje stupanj djelovanja dostiže 80 posto', rekao je Kalea.

Vladimir Jelavić iz zagrebačkog EKONERG-a istaknuo je kako Plomin C ne bi imao značajniji utjecaj na okoliš, a emisija plinova i prašine bila bi znatno manja od one koju propisuju direktive EU-a.