Robni izvoz Hrvatske u prvih pet mjeseci ove godine, iskazan u kunama, pao je za 4,5 posto, a izražen u eurima smanjen je za 5 posto u odnosu isto razdoblje prošle godine, dok je istodobno uvoz u kunama pao za 3,1 posto, a u eurima za 3,6 posto, pokazuju danas objavljeni privremeni podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS)
Pokrivenost uvoza izvozom tako je na kraju svibnja ove godine iznosila 55,1 posto, prema 56,1 posto u istom prošlogodišnjem razdoblju. U prvih pet mjeseci ove godine iz Hrvatske je izvezeno robe u vrijednosti od 27,3 milijarde kuna, a uvoz je ostvaren u vijednosti 49,6 milijardi kuna. Izražen u eurima, hrvatski robni izvoz u tom je razdoblju ukupno iznosio 3,6 milijardi eura, a uvoz 6,5 milijardi eura.
Tako je na kraju svibnja ukupni manjak u vanjskotrgovinskoj razmjeni Hrvatske iznosio 22,3 milijarde kuna, odnosno 2,9 milijardi eura te je prema deficitu iz prvih pet mjeseci lani pao za 1,3 posto u kunama, dok je u eurima smanjen za 1,8 posto.
Podaci DZS-a pokazuju i da je u svibnju iz Hrvatske na inozemna tržišta izvezeno roba za 803,6 milijuna eura, uz istodobni uvoz od 1,4 milijarde eura, što je rezultiralo mjesečnim deficitom od 635,7 milijuna eura. Iako su to vrijednosno najveći izvoz i uvoz u ovoj godini, u odnosu na svibanj lani izvoz je u petom mjesecu ove godine bio manji za 1,6 posto, a uvoz za 1,2 posto.
Statistika pokazuje da je u prvih pet mjeseca ove godine izvoz prerađivačke industrije, iskazan u eurima, u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje pao za 4,8 posto, na 3,2 milijarde eura. Pad izvoza u prvih pet mjeseci bilježi se u gotovo svim djelatnostima s većim udjelom u izvozu, osim u proizvodnji gotovih metalnih proizvoda, osim strojeva i opreme, koja bilježi rast izvoza za čak 23,1 posto, na gotovo 242,6 milijuna eura.
Izvoz rafiniranih naftnih proizvoda, koji je vrijednosno najviši, smanjen je istodobno za 1,1 posto, na 428 milijuna eura, dok je izvoz strojeva i uređaja pao za 1 posto, na 275,7 milijun eura.
Pad izvoza bilježi se i u proizvodnji električne opreme, za 3,4 posto, na 269,8 milijuna eura, dok je u proizvodnji prehrambenih proizvoda smanjen za čak 13,9 posto, na 237,2 milijuna eura.
Jedno od najviših smanjena izvoza u prvih pet mjeseci ove godine zabilježeno je u proizvodnji ostalih prijevoznih sredstava, u kojoj službena statistika vodi brodogradnju. Izvoz brodogradnje pao je u tom razdoblju za čak 37,2 posto, na 171,2 milijuna eura.
Vrijednosno su u uvozu prerađivačke industrije pak u prvih pet mjeseci prednjačili uvoz kemijske industrije, koji je iznosio 565,2 milijuna eura te je prema lani smanjen za 1,9 posto, kao i uvoz prehrambene industrije, koji je rastao za 3,8 posto, na 530,8 milijuna eura.
Podaci DZS-a za prvih pet ovogodišnjih mjeseci potvrđuju da je najveće izvozno tržište za hrvatske proizvode Europska unija, s udjelom višim od 62 posto u ukupnom izvozu. Uvoz iz EU pak čini 60,7 posto ukupnog uvoza u Hrvatsku.Na tržišta EU Hrvatska je do kraja svibnja izvezla roba u vrijednosti od 2,2 milijarde eura ili 0,8 posto više nego u istom razdoblju lani, dok je uvoz iz EU-a istovremeno smanjen za 8,8 posto, na 3,9 milijardi eura.
Pojedinačno, najveći izvoz Hrvatska je u tom razdoblju ostvarila na tržište Italije, u vrijednosti od gotovo 507 milijuna eura (pad za 13,3 posto), te na njemačko tržište, od 420,9 milijuna eura (rast za 2,4 posto).
Iz tih je zemalja ostvaren i najveći uvoz - iz Italije je uvezeno roba za više od 958 milijuna eura (21,5 posto manje), a iz Njemačke za 853,2 milijuna eura (0,8 posto više). U zemlje Cefte, na koje otpada više od 19 posto ukupnog izvoza, Hrvatska je do kraja svibnja izvezla roba za gotovo 693 milijuna eura, što je 10,1 posto manje nego u prvih pet prošlogodišnjih mjeseci, dok je uvoz iz tih zemalja, koji čini manje od 6 posto ukupnog uvoza, pao za 4,2 posto, na 378,3 milijuna eura.
