Kako se navodi u petak objavljenom priopćenju, u odnosu na istraživanje iz siječnja 2022., primjetno je značajno smanjenje broja konzumenata cigareta (s 80,2 posto na 67,6 posto) te posljedični rast popularnosti uređaja nove generacije - grijanih duhanskih proizvoda (s 12 posto na 22,4 posto) te e-cigareta (s 9,5 na 18,5 posto).

Kada je riječ o okvirnom pitanju o broju konzumenata duhanskih proizvoda odgovori su vrlo slični onima koje su dobiveni u siječnju 2022. - oko jedne trećine ispitanih građana, njih 33,2 posto, konzumira duhanske proizvode, dok ih je lani bilo tek nešto većih 34,4 posto.

Značajne razlike, pokazalo je istraživanje, vidljive su kod vrsta duhanskih proizvoda koji se konzumiraju s obzirom na to da je najveća kategorija cigareta izgubila na popularnosti - s lanjskih 80,2 posto na ovogodišnjih 67,6 posto.

Taj prostor za rast iskoristio je duhan za motanje koji je rastao za 4,2 posto te sada ima 31,5 posto udjela, no najveći pomak napravili su uređaji nove generacije koji su gotovo udvostručili svoj udio - grijani duhanski proizvodi (IQOS, glo i dr.) koji su rasli s 12 posto na sadašnjih 22,4 posto te električne cigarete koje su istodobno rasle s 9,5 na 18,5 posto.

Male udjele od 1,7 posto i 1,4 posto drže cigare i duhan za žvakanje.

Rast udjela potrošača koji kupuju na crnom tržištu

Istraživanje je pokazalo kako su dva lani najpopularnija mjesta za kupnju duhanskih proizvoda izgubila na popularnosti - kiosci su pali na 65 posto sa lanjskih 74,6 posto, a supermarketi/hipermarketi na 39 posto s ranijih 46,9 posto.

To su, kako se navodi u priopćenju, iskoristile benzinske postaje koje su se probile na drugo mjesto s 40,7 posto udjela uz rast od 6,7 posto, dok je kupnja u lokalnoj kvartovskoj trgovini ostala na praktički istoj razini te zauzima 25,1 posto (lani 25,6 posto).

Nešto malo su rasli i formati specijaliziranih trgovina (tobacco shopovi) i to za 3,6 posto te sada drže 17,9 posto, no najznakovitije je to da je udio potrošača koji kupuju duhanske proizvode na crnom tržištu također u porastu - s prošlogodišnjih 7,7 posto na ovogodišnjih 12,4 posto.

Iznos mjesečne potrošnje nije zabilježio osjetnije oscilacije jer najveći broj građana, njih 44,5 posto, troši do 200 kuna ili 30 eura (lani je to bilo 42,1 posto), do 500 kn ili 70 eura prosječno troši 37,7 posto (lani 37,9 posto), do 1.000 kuna ili 140 eura njih 14,9 posto (lani 15,4 posto), a više od 1.000 kuna ili 140 eura mjesečno troši tri posto građana (lani 4,6 posto).

Prema istraživanju, poskupljenja roba i usluga utjecala su na potrošačke navike pa je tako 39,2 posto konzumenata izjavilo da zbog toga puši manje nego prije, dok je takvih u prošlogodišnjem istraživanju bilo dvostruko manjih 19,2 posto.

Da puše više sada istaknulo je devet posto građana (lani 21,5 posto).

Istraživanje je provedeno tijekom siječnja ove godine na nacionalno reprezentativnom uzorku građana Republike Hrvatske starijih od 18 godina.