Dva su uzroka slabljenja jena. Prvi je razlog nagli pad japanskog izvoza i porast uvoza što je nakon nekoliko desetljeća dovelo do situacije u kojoj Japan više ne bilježi trgovinski suficit, već deficit. Uzrok je tome bio precijenjen jen koji je jačao u vrijeme financijske krize. Budući da je Japan počeo uvoziti više dobara i usluga nego što izvozi, smanjila se potražnja za japanskim jenom i bilo je samo pitanje dana kad će japanska valuta početi slabjeti.

Drugi je razlog velikog pada vrijednosti jena program ubrizgavanja novca u financijski sustav koji su zbog  pogoršanja gospodarske situacije pokrenule japanska vlada i centralna banka. Taj program sličan je programima američke i europske centralne banke koje tako štampaju goleme količine novca koji potom usmjeravaju u kupovanje obveznica i dionica na financijskom tržištu. Na taj način žele povećati količinu novca u optjecaju što bi trebalo dovesti do rasta cijena tj. do više stope inflacije. Vlada i centralna banka nadaju se da će inače štedljivi Japanci početi više trošiti ako vide da im novac gubi na vrijednosti, a povećana potrošnja  trebala bi dovesti do više stope gospodarskog rasta.
Dodatni cilj programa ubrizgavanja novca bio je i slabljenje jena s ciljem poticanja izvoza koji je i dalje glavni motor japanskog gospodarskog rasta.

Nagovještaj promjene?

Donedavno su čelni ljudi japanske vlade i centralne banke u svakom svojem nastupu isticali pozitivne strane ovih programa i hvalili se rezultatima, no jučer je japanska centralna banka izdala priopćenje u kojem je navedeno da bi dodatne mjere monetarnog popuštanja mogle biti kontraproduktivne te da bi trebalo dobro razmisliti prije uvođenja novih mjera. Mnogi japanski gospodarstvenici već se mjesecima žale na slab jen koji uzrokuje smanjenje kupovne moći i povjerenja potrošača. Centralna banka vjerojatno neće direktno komentirati tečaj jena, no i iz navedene izjave vidi se da vjerojatno ne žele nastavak slabljenja jena.

Očekivanja analitičara

Analitičari Admiral Marketsa smatraju da bi jučerašnji komentar japanske centralne banke mogao ukazivati na početak završetka ciklusa provođenja ekstremno labave monetarne politike te bi mogao dovesti do jačanja jena. Od financijske krize do danas, kad god bi neka centralna banka najavila početak ubrizgavanja novca u financijski sustav, valuta bi počela slabjeti, a kada bi najavila skori završetak, valuta bi počela jačati. Budući da sada japanska centralna banka počinje davati naznake da će možda uskoro početi smanjivati opseg svojih programa, a s druge strane europska centralna banka tek pokreće vlastiti program ubrizgavanja novca u financijski sustav, moguće je da će u idućih godinu do dvije japanski jen ojačati u odnosu na euro pa stoga i u odnosu na kunu.