Pritisak na rubalj počeo je ove godine, no u proteklim danima vrijednost mu se ubrzano topi pa stručnjaci govore o 'krahu'. Samo u dosadašnjem dijelu godine rubalj je izgubio 40 posto vrijednosti u odnosu na američki dolar.

Prema euru je pak oslabio za čak 45 posto i trenutno je na najnižim razinama od početka rata u Ukrajini u veljači prošle godine.

Glavni razlog pada ruske valute nalazi se u sve slabijoj vanjskotrgovinskoj bilanci - ruski izvoz je pao, a time i važan izvor prihoda za režim Vladimira Putina: novac koji dolazi od prodaje nafte i plina. U isto vrijeme uvoz roba i usluga u Rusiju je ubrzan.

Zbog toga je ruski vanjskotrgovinski višak naglo pao, a u središnjoj banci prognoziraju da će do kraja godine taj višak biti 70 posto manji nego u prvoj godini rata.

Sankcije su izgleda počele djelovati u kombinaciji s padom cijena energenata, zabranom prodaje plina u Europi i zapadnim bojkotom ruske nafte, kojoj je cijena ograničena na 60 dolara po barelu i koju sad pretežno kupuju Kina i Indija.

Osim slabog izvoznog rezultata, za pad rublja zaslužan je bijeg kapitala iz Rusije jer sve više i više Rusa traži gdje će uložiti i 'parkirati' novac.

Kako bi se obuzdalo topljenje vrijednosti rublja, ruska središnja banka digla je referentne kamatne stope s 8,5 na 12 posto i opravdala to 'minimiziranjem rizika stabilnosti cijena'. Nije isključena ni mogućnost novog dizanja kamata jer će slabi rubalj samo potaknuti inflaciju, koja sad iznosi 4,3 posto, što znači da je referentna kamata od 12 posto neuobičajeno visoka.

Zapadni ekonomisti tvrde da je dizanje kamata u Rusiji politička odluka jer je u trenutku u kojem je za dolar trebalo izdvojiti više od 100 rubalja netko morao preuzeti odgovornost, a krivnju je na sebe preuzela središnja banka.

Kako se samo podizanjem kamata ruska valuta ne može spasiti, ekonomisti očekuju da će još dugo ostati na razinama višim od sto rubalja za dolar, daleko od cilja - 80 rubalja za dolar.