Cijene nekretnina u Hrvatskoj nastavile su rasti i u prva tri mjeseca ove godine. Stanovi i kuće skuplji su u prosjeku za dva posto u odnosu na kraj 2022. i čak 14 posto na godišnjoj razini. Trend je drukčiji samo u Zagrebu, gdje su početkom godine nekretnine pojeftinile neznatnih 0,3 posto. Upravo naša zemlja ima najveći skok cijena stambenih kvadrata u Europskoj uniji
Lana Mihaljinac Knežević, predsjednica Strukovne grupe posrednika u prometu nekretnina Komore Zagreb pri HGK-u, za HRT rekla je da se ciklus tržišta nekretnina okreće i da će krenuti u drugom smjeru te da je uz ostale faktore u Hrvatskoj bilo i dodatnih koji su pridonijeli rastu cijena nekretnina.
'Stanje na obali pridonosi prosječnom rastu cijena na razini Hrvatske, a pogotovo na tim područjima', dodala je.
Mihaljinac Knežević kazala je da su nekretnine na obali u velikom broju kupovali stranci jer ih vide kao investiciju.
'Prosjeci ne govore dovoljno o tržištu, tržište moramo promatrati segmentirano prema regijama Hrvatske', objasnila je Mihaljinac Knežević.
Istaknula je da su cijene u kontinentalnoj Hrvatskoj manje nego u Zagrebu i na obali.
'U Zagrebu nisu najveće prosječne cijene, one su više na obali, gdje na to jako utječu stranci kao sve veći postoci kupnje', kazala je.
Manjak ponude adekvatnih stanova
Objasnila je i da je manjak ponude adekvatnih stanova jedan od razloga rasta cijena na tržištu nekretnina.
'U Hrvatskoj godinama kronično nedostaje novogradnje, ne samo priuštive, nego čak i one po prosječnim cijenama', rekla je, a kao još jedan od problema navodi nedostatak građevinskog zemljišta na najtraženijim lokacijama u gradskim središtima ili tramvajskim zonama.
'Zbog toga dolazi do rubne gradnje u Zagrebu, ali i nedovoljno je velikih projekata koji bi zadovoljili potrebe tržišta', objasnila je.
Mladi i kupnja nekretnine
Mihaljinac Knežević navela je da nemogućnost mladih ljudi da si priušte prosječan stan postaje gorući problem u Hrvatskoj.
'Nažalost, nemamo nikakvu stambenu politiku, a na tržištima na kojima ona postoji cijelo stoljeće, naprimjer u Austriji, Beču, i tamo su veliki problemi i mladi jako teško stječu nekretnine. U Hrvatskoj to mnogima postaje zaista nedostižno. Jedan od razloga je naš prevelik fokus na turizam kao ekonomsku aktivnost. Zbog toga mladi ljudi, a pogotovo na obali, ne da si ne mogu kupiti nekretninu, nego je ne mogu ni unajmiti jer nekretnina za dugoročan najam na tim tržištima ne postoji', rekla je.
'U Zagrebu nedostaje ponude u svim segmentima i za kupnju i za najam', dodala je.
Kreiranje stambene i porezne politike
Smatra da bi država trebala kreirati stambenu i poreznu politiku koja će stimulirati priuštive ili prosječne nekretnine.
'Država ne bi trebala graditi stanove, to se pokazalo kao neefikasno. Stambeno zbrinjavanje stanovništva briga je jedinica lokalne samouprave', dodala je.
Osim toga, ne vidi da će doći do znatnog pada cijena na tržištu nekretnina.
'Ne vidim da će doći do pada cijena u novogradnji jer su cijene postavljene u odnosu na tržišnu situaciju u trenutku početka gradnje i imaju određene troškove. Tih nekretnina je i relativno malo. U segmentu rabljenih nekretnina također nema dovoljno ponude, pogotovo ne onih stanova koji bi zadovoljili potrebe modernog kupca i koji su ispravno procijenjeni. U segmentu rabljenih nekretnina bilo bi dobro da vlasnici revidiraju svoja očekivanja s obzirom na drugačije makroekonomsko okruženje', objasnila je Mihaljinac Knežević.