Svima onima koji u narednim godinama planiraju kupiti stan ili kuću sigurno nije najbolje legla vijest da ekonomski stručnjaci predviđaju značajan globalan rast cijena nekretnina u idućih deset godina. Opet možda ih je to i zbunilo jer isto tako se zadnjih mjeseci može čuti kako nas čeka značajna korekcija cijena uslijed rasta kamatnih stopa. Realnost je da nas kratkoročno možda i čeka pad vrijednosti stambenih kvadrata, ali dugoročno situacija nije bajna
Anketu koja najavljuje rast cijena nekretnina u narednom desetljeću proveli su njemački institut Ifo i švicarski Institut za ekonomsku politiku. U njoj je sudjelovalo više od 1400 ekonomista iz cijeloga svijeta.
Njihov zaključak je da nas čeka oštra uzlazna putanja cijena nekretnina, s prosječnim godišnjim rastom od devet posto. Kao glavne pokretače tog rasta naveli su rastuću potražnju, viši životni standard, rast stanovništva i promjenjivi obrasci rada.
Regionalno se očekuju različite stope rasta. Tako za Zapadnu Europu i Sjevernu Ameriku predviđaju porast od 6,4 posto, odnosno 7,7 posto. S druge strane, južna Europa i istočna Europa trebale bi svjedočiti znatno višim stopama rasta od 18,4 posto, odnosno 14,9 posto.
vezane vijesti
Važno je istaknuti kako se radi o nominalnim stopama rasta (nisu usklađene sa stopama inflacije), što znači da će realne stope rasta biti niže.
Našeg poznatog nekretninskog stručnjaka i vlasnika agencije Opereta Boru Vujovića njemačko-švicarska anketa nije iznenadila. Iako ističe da je u današnja nesigurna vremena vrlo hrabro bilo što prognozirati, a osobito na period od deset godina.
'Povijesno gledano cijene nekretnina konstantno rastu. Postoje periodi poput razdoblja između 2008. i 2015. kada su cijene kod nas padale, ali kad usporedite cijene iz 2008. - 2009. sa sadašnjim realno su veće za 20 do 30 posto. Dok god je prisutna inflacija, što znači da cijene novca pada, vrijednost nekretnina će nastaviti rasti. Nekretnine su za mnoge, ne samo kod nas već i u svijetu, sigurna luka', rekao je za tportal Vujović.
Što se tiče aktualnog stanja na tržištu promet je značajno pao u usporedbi s prošlom godinom.
'Njemačka i Austrija bilježe pad transakcija za 50 posto dok su cijene kvadrata niže za pet posto. Kod nas je slična situacija, promet je manji nego lani, s tom razlikom da kod nas nije došlo do značajnog pada cijena. Vidjet ćemo kakva će biti situacija nakon turističke sezone. Dobar dio transakcija se napravi tijekom rujna i listopada, osobito u Zagrebu, kad ljudi koji su zaradili novce u sezoni kupuju nekretnine', kaže Vujović.
Ističe da će biti zanimljivo pratiti što se dešava na Jadranu gdje su najveći kupci stranci. U Istri vidljivo je da kupaca i dalje ima, ali iznosi koje su spremni platiti su manji nego prijašnjih godina.
'Ima interesa za kuće do pola milijuna eura. Za skuplje nekretnine od toga je malo kupaca', navodi Vujović.
Kao glavne razloge za pad broja transakcija navodi veće troškove života, manju kupovnu moć, veće kamatne stope na kredite, ali i rast kamata na štednju što motivira ljude da novce drže u bankama. Vujović ne očekuje da će u Hrvatskoj doći do drastičnog pada cijena nekretnina.
'Prema našoj statistici prosječna cijena stana u starogradnji u Zagrebu je 2700 eura. U ovom trenutku prodavatelji traže u prosjeku puno više od toga. Ne očekujem da će se prosječna cijena puno korigirati prema dolje, ali će prodavatelji morati korigirati svoja često nerealna očekivanja. Primjerice na Trešnjevci u blizini Doma sportova prosječna cijena polovnog stana je 2800 eura. Prodavatelji za tu lokaciju traže 3200 eura. Za tu cijenu teško će naći kupca. Znači, prosječna cijena kvadrata više neće rasti, dosegla je svoj plafon i kretat će se oko trenutnih vrijednosti', mišljenja je Vujović.
Dodaje kako se u Zagrebu još uvijek, bez obzira što se čini da je na svakom uglu građevinska dizalica, gradi premalo stanova – nešto više od 3000 pojavi ih se novih godišnje na tržištu.
'Dosta je izazovno dobiti građevinsku dozvolu, zemljište je skupo, a radnici su misaona imenica i teško je do njih doći. Sve to koči građevinske tvrtke. Kako je potražnja veća od ponude to se odražava na cijenu', rekao je Vujović.
Za sve one koji su u potrazi za nekretninom u kojoj bi živjeli ovo sigurno nije ohrabrujuća prognoza. Opet oni se mogu nadati kako će ipak u Hrvatskoj doći do značajnijih korekcija cijena što je najavio u travnju guverner HNB-a Boris Vujčić.
'Vidjeli smo i da je broj transakcija već počeo padati. Ono što obično vidimo na tržištu nekretnina je da prvo pada broj transakcija, a nakon toga padaju cijene. Drugim riječima, ljudi još uvijek traže nerealne cijene, ne mogu prodati i onda slijedi pad cijena nekretnina', komentirao je tom prilikom Vujčić.
On smatra da postoje fundamentalni razlozi zašto je rast cijena nekretnina u Hrvatskoj toliko velik i da se ne radi o 'balonu'. Kao prvi razlog naveo je niske kamate na kredite u prijašnjem razdoblju, uz niske depozitne stope, što je dovelo do toga da su ljudi počeli povlačiti štednju iz banaka i ulagati u nekretnine.
Drugi razlog je prelazak na euro i trošenje dijela novca na nekretnine prije datuma ulaska u Schengen. Ulazak u Schengen je djelovao prema rastu tako što je tržište nekretnina u Hrvatskoj učinio atraktivnijim nego prije za strance, objasnio je guverner.
