Posjedovati nekretninu ne znači imati samo još jednu stavku više na imovinskoj kartici, već se radi o mjestu gdje ćemo provesti veliki dio svog života opuštajući se, družeći, stvarajući nove uspomene, a i sve više ljudi u današnje vrijeme radi od kuće.

Kupnja vlastita 4 zida te naknadna ulaganja u održavanje, većini predstavlja najveću investiciju koju će ikada u životu ostvariti, no isto tako, dugoročno unajmljivanje nekretnine predstavlja značajan iznos mjesečnih izdataka.

Dok je u siromašnijim zemljama EU poput Rumunjske, Bugarske i Hrvatske veoma uobičajeno posjedovati vlastitu nekretninu, što zbog uvriježenog mišljenja kako je riječ o najboljoj investiciji ili je pak riječ o nasljedstvu, Eurostatovi podaci pokazuju da što su države bogatije, to manji postotak stanovništva posjeduje vlastitu nekretninu.

U 2016. godini, najviši postotak (40%) osoba živjelo je u stanovima, 23,9 % u dvojnim objektima, a 33,6 % u samostojećim kućama. U Švicarskoj je 62,7% živjelo u stanovima, nakon koje slijedi Njemačka dok je udio osoba koje žive u samostojećim kućama bio je najveći u Hrvatskoj 71,0 %, Sloveniji 65,5 % te Rumunjskoj 61,9 %.

U prethodnim člancima na svom portalu, tim iz Prvog Kvadrata obradio je i teme poput državnih poticaja za kupnju ili renovaciju nekretnina te su došli do zaključka kako isto značajno utječe na kontinuirani trend rasta cijena nekretnina. Visoke cijene nekretnina ni najmanje ne utječu na postotak Hrvata koji kupuju nekretnine. No, što to sputava financijski imućnije Nijemce da u većem broju investiraju u nekretnine?

U Njemačkoj postoji široki sektor socijalnog stanovanja s visokim kriterijima prihvatljivosti. Također visoki porezi pri kupoprodaji i nepostojanje poreznih olakšica za isplate hipotekarnih kamata od strane vlasnika stanova neke su od stavki koje Njemačku čine članicom EU s najmanjim postotkom vlasništva nad nekretninama.

Prema najnovijim podacima koja je Bundesbanka objavila, posljednjih godina, uslijed rasta njemačkog gospodarstva, raste i imovina Nijemaca. No, riječ je o veoma neravnomjernoj raspodjeli s obzirom da samo 44% kućanstava živi u vlastitim domovima. Među glavnim faktorima koji utječu na poboljšanje vrijednosti imovine Nijemaca su kao i u Hrvatskoj cijene nekretnina u uzlaznoj putanji.

Dokumenti Bundesbanke ukazuju da je neto bogatstvo vlasnika nekretnina u Njemačkoj tijekom 2017. godine iznosilo 277.000€, što je 37.200€ više nego prije tri godine. Također, osim vlasnika nekretnina, vlasnici dionica također bilježe porast jer se vrijednost dionica povećala za 13%. No, kućanstva u zakupu bilježe povećanje od nižih 10.400€.

Iako je generalno imovina Nijemaca porasla u periodu od 2014. – 2017., u Bundesbanci ističu kako je nejednakost posjedovanja privatne imovine i dalje iznimno visoka, štoviše, viša je od prosjeka Eurozone.

Podsjeća li vas to na Hrvatsku? Gubimo li pravu srednju klasu? Hoćemo li i mi Hrvati u manjem postotku investirati u kupnju doma te živjeti u unajmljenim nekretninama? Preostaje nam da pričekamo i vidimo što će nam vrijeme donijeti.