Najveći svjetski proizvođači i prerađivači sirove nafte nikako ne mogu proizvesti dovoljno dizelskog goriva - zbog stalnih manjkova cijene rastu i podržavaju visoku inflaciju, a nedovoljne količine tog goriva već ostavljaju posljedice na industriju i prijevoz
Cijene sirove nafte ovih dana snažno su skočile i već su iznad 95 dolara po barelu, no to nije ništa u usporedbi s rastom cijena dizela na robnim burzama. U SAD-u ga plaćaju više od 140 dolara po barelu, a u Europi je cijena dizela ovog ljeta skočila za 60 posto.
Situacija s opskrbom mogla bi postati još gora. Saudijska Arabija i Rusija zabranile su proizvodnju nafte bogate dizelom i najavile da će restrikcije ostati na snazi do kraja godine, kada potražnja za tim gorivom, koje se može koristiti i za ogrjev, inače snažno raste.
vezane vijesti
Bloomberg piše da se rafinerije diljem svijeta muče s proizvodnjom dovoljne količine dizelskog destilata, a toplinski val koji je ovog ljeta pogodio sjevernu hemisferu prisilio je mnoga postrojenja da rade sporije nego inače, zbog čega su potrošene ionako niske zalihe.
Nedostaje i kerozina, ali i benzina, kažu za Bloomberg analitičari iz američke investicijske banke Goldman Sachs. Goleme posljedice na proizvodnju goriva ostavila je i pandemija koronavirusa, kad su zatvorene mnoge manje profitabilne rafinerije.
Zasad ostaju samo nade da će se kriza s dizelom ublažiti jer dolaskom hladnog vremena rafinerije mogu efikasnije raditi. Prema bankarskim analitičarima, marže na dizel su prenapregnute, zbog čega mnoge tvrtke ne žele proizvoditi prijašnje količine, a glavni problem je i dalje Rusija, najveći svjetski proizvođač dizela koji u sklopu paketa sankcija ne smije izvoziti ga u EU.
Kina, također veliki proizvođač dizela, malo je podigla kvote za izvoz, no na azijskom tržištu također nema dovoljno goriva da bi se pronašli viškovi koji bi došli do Europe. Rezerve dizela u SAD-u trenutačno su ispod uobičajenih sezonskih razina, a rezerve u zemljama OECD-a niže su nego prije pet godina.
Skupi dizel jako utječe na opću stopu inflacije jer se gotovo cijela prijevoznička industrija pogoni tim gorivom i kad poskupljuje ono, poskupljuju i usluge prijevoza, a taj se trošak seli na tvrtke i proizvođače.
'Osnovni je problem na strani ponude', rekao je za Bloomberg naftni stručnjak Eugene Lindell te zaključio: 'Europske rafinerije nisu bile u mogućnosti povećati opskrbu tijekom ljeta zbog nesređenih i velikih planiranih isključenja, što je dovelo do nestašica zaliha pred zimu.'
