'Sberbank d.d. je hrvatska banka koja je dojučer bila u većinskom vlasništvu Sberbank Europe sa sjedištem u Beču, koja je u 100-postotnom vlasništvu najveće ruske (i državne) banke Sberbank of Russia koja drži depozite više od polovine ruskih građana. Nakon sveobuhvatnih sankcija Rusiji koje su uvedene u petak 25. veljače (pregled sankcija i njihovih učinaka ovdje) grupacija je postala disfunkcionalna, nepososobna za normalno obavljanje poslovnih operacija, u strukturnoj krizi likvidnosti. Sberbank d.d. sa sjedištem u Zagrebu, koja mjereno udjelom aktive predstavlja 2,2 posto hrvatskog bankarskog sustava, preko noći se našla u situaciji nelikvidnosti, pod udarom klijenata koji su iz banke željeli povući sav svoj novac', uvodno piše Šonje na blogu Ekonomski lab.

Situacija se ne odnosi samo na Sberbank u Hrvatskoj nego na cijeli europski dio grupacije sa sjedištem u Beču. U nedjelju 27. veljače regulator Europska središnja banka objavio je da će Sberbank Europe vjerojatno propasti, te je o tome obavijestio Jedinstveni sanacijski odbor, tijelo koje brine za sanaciju banaka u okviru bankovne unije europodručja. Hrvatska je pristupila bankovnoj uniji s trenutkom ulaska u Europski tečajni mehanizam u srpnju 2020., te je i HNB od prvog trenutka bila uključena u akciju. Znajući da slijedi duboka kriza likvidnosti, regulator HNB je od ponedjeljka 28. veljače ograničio obujam operacija banke i isplate na 7.280 kuna na dan na rok od 48 sati.

Nakon što je postalo poznato da HPB preuzima hrvatsko poslovanje Sberbank, Šonje otvara pitanja:

• Kako sada izgleda nova Sberbank u Hrvatskoj?
• Je li ovo nacionalizacija banke i prema kojem je zakonskom okviru operacija provedena?
• Što nam ova operacija govori s gledišta stabilnosti bankarskog sustava?

Sberbank je prema zadnjim podacima na dan 31.12.2021. imala tržišni udjel u Hrvatskoj mjereno aktivom od 2,2 posto, a Hrvatska poštanska banka (HPB), 5,6 posto, što znači da nova grupacija sada ima tržišni udjel od 7,8 posto te je i dalje na šestom mjestu po veličini u Hrvatskoj (mjesto koje je i ranije zauzimala HPB). Nova bankarska grupacija je kapitalno jaka i solidna, a vlasništvo nad grupacijom identično je ranijem vlasništvu nad HPB-om u kojem institucije Hrvatske sudjeluju sa 75 posto. Ostali važniji dioničari su obvezni mirovinski fondovi.

'Ovime se obistinilo predviđanje iz rafalnog gospodarskog pregleda od petka, da će regulatori problem Sberbank u Hrvatskoj riješiti “lijevom rukom”, a na tragu su bili i moji komentari koji su išli za time da u Hrvatskoj neće doći u pitanje niti depoziti i potraživanja iznad 100.000 €', navodi se i dodaje:

'Rano je za prosuđivanje o tome kakva će biti sudbina bivše hrvatske Sberbank d.d. u okviru nove grupacije. O tome će odlučivati HPB sukladno svojim poslovnim procjenama. U osnovi su moguće tri opcije s raznim varijacijama na temu:

• Nastavak poslovanja kao neovisne banke uz re-branding.
• Spajanje s postojećim HPB-om.
• Prodaja (neposredno prije ovih događaja srpski tajkun Kostić je de facto bio zaključio posao kupnje sa Sberbank Europe i čekale su se dozvole regulatora, no u novonastalim okolnostima teško je očekivati da će se pristup toj prodaji nastaviti)'

Šonje i pojašnjava kako je cijela operacija preuzimanja odrađena po Zakonu o sanaciji kreditnih institucija i investicijskih društava (NN 146/2020). 'Regulator samo posreduje u prodaji jer je na to prisiljen kako bi sačuvao javni interes – stabilnost sustava i odvijanje takozvanih ključnih funkcija banke. Prihod od prodaje pripada vlasnicima, u ovom slučaju Sberbank Europe (...) Stoga je očito kako nije riječ o nacionalizaciji banke nego o dosljednoj primjeni europskog sanacijskog okvira koji je uspostavljen nakon u financijskom smislu kaotičnih financijskih godina 2010.-2014. kako bi se učinkovito čuvala financijska stabilnost', piše Šonje i zaključuje:

'Upravo smo vidjeli na djelu kako funkcionira jedinstveni sanacijski mehanizam. Hrvatskoj javnosti on do sada nije bio poznat, pa smo nešto na ovom primjeru i naučili:

• Prvo, vidjeli smo kako se brzo, gotovo preko noći, može spasiti banka čiji vlasnik – bankarska grupacija doslovce kolabira.
• Drugo, spašavanje banke je izvedeno bez angažmana sredstava poreznih obveznika i/ili sredstava jedinstvenog sanacijskog fonda (eng. Single Resolution Fund, SRF – sredstva kojima upravlja SRB u okviru SRM-a, Single Resolution Mechanisma).
• Treće, vidjeli smo kako funkcionira bankovna unija u koju smo ušli zbog ulaska u Europski tečajni mehanizam i predstojećeg pristupanja europodručju: odluke donosi Jedinstvena sanacijska uprava (SRB), ali lokalni regulatori (u ovom slučaju Hrvatska narodna banka i Banka Slovenije) u tome sudjeluju i mogu nametnuti specifična rješenja ako ona imaju smisla s gledišta stabilnosti sustava i očuvanja ključnih funkcija'.