Vrlo često idu po trgovinama, a kad vide nešto što im se sviđa to jednostavno moraju kupiti. Osjećaj euforije zbog kupnje je vrlo visok, ali vrlo brzo splasne i zamijeni ga praznina, depresija ili anksioznost, naročito kad shvate da ih ono što su kupili nije učinilo ništa sretnijima i samo je povećalo dug na njihovoj kreditnoj kartici ili tekućem računu. Tih neugodnih osjećaja se pokušavaju riješiti novim odlaskom u kupnju i tako se stvara začarani krug iz kojeg mnogi ne mogu naći izlaz.

Mnogim ljudima se događa da kupe nešto što im uopće ne treba ili da loše raspoloženje pokušavaju popraviti kupnjom nečega što im se sviđa ili ih veseli. To je posve normalno i nije zabrinjavajuće. No, što razlikuje ovakve povremene šopingholičare od ovisnika?

Ovisnika najlakše možemo prepoznati po tome što kupnja značajno ometa normalno odvijanje njegovog života. Takva osoba preokupirana je kupovanjem, napeta je kad ne kupuje, ima stalnu potrebu kupovati i često kupuje stvari koje nikad ne upotrijebi. To dovodi do velikih problema u svakodnevnom životu – osoba je stalno u dugovima, narušavaju se obiteljski i bračni odnosi, a često i oni na poslu.

Koliko je ova ovisnost raširena? Jedno veliko istraživanje provedeno u SAD pokazalo je da 5 do 6% ljudi ima profil ovisnika o kupnji. Oni troše više nego što im to njihovi prihodi dopuštaju na stvari koje im ne trebaju ili ih nikad neće koristiti, zloupotrebljavaju kreditne kartice i sami sebi stvaraju financijske poteškoće.

U istraživanju koje je provela američka psihologinja Helga Dittmar, pokazalo se da je glavni faktor koji pridonosi ovoj ovisnosti materijalistički vrijednosni sustav osobe. Naime, ovakve osobe vjeruju da sreću i zadovoljstvo u životu mogu ostvariti materijalnim dobrima i stoga nije ni čudno da se u trenucima depresije i nezadovoljstva okreću kupovanju.

Drugi faktor je nisko samopoštovanje i loša slika o sebi. Osoba misli loše o samoj sebi i pokušava to kompenzirati kupujući stvari koje simboliziraju ono što želi biti. Ako kupim skupi sat to znači da sam uspješna osoba; ako kupim glamuroznu haljinu to znači da sam i ja takva – logika je u pozadini njihove kupnje. Društvo u kojem živimo također može potaknuti neke ljude na nepotrebnu kupnju. Neprekidno bombardiranje reklamnim porukama, TV, kataloške i ostale prodaje – mogu za neke ljude biti preveliki pritisak kome nisu u stanju odoljeti.

Starija istraživanja pokazivala su da su žene češći ovisnici o kupnji i da najčešće troše na odjeću, kozmetičke proizvode, nakit i stvari za kuću. To su proizvodi koji su najviše vezani uz njihovu sliku o sebi i najviše im mogu (barem trenutno) podići samopoštovanje.

No, neka novija istraživanja pokazuju da su muškarci gotovo isto toliko skloni opsesivnom kupovanju, ali su ga rjeđe spremni priznati. Oni najčešće kupuju alat, CD-ove, knjige i računala. Na elektroničkom odjelu robne kuće muškarci se ponašaju isto kao i žene na odjelu konfekcije ili kozmetike. Također, češće postaju patološki kolekcionari i zbog toga se zadužuju. Tako neki poslovni ljudi imaju iznimno velike kolekcije skupih nalivpera ili satova.

Američka psihologinja April Benson preporučuje ovisnicima kako da se pokušaju osloboditi ove ovisnosti. Kao prvo, kao kod svake ovisnosti, moramo sami sebi priznati kako imamo problem. Ukoliko su vam ormari prepuni stvari koje ne koristite, u minusu ste na svim karticama i počinjete od članova obitelji i prijatelja skrivati što ste kupili – definitivno imate problem.

Kada smo sami sebi priznali problem dobro je pomnije ga ispitati. Kupujemo li samo povremeno, ali onda potrošimo veću sumu novca? Ili to činimo stalno trošeći pritom manje svote? Postoji li nešto na što smo posebno osjetljivi – odjeća, cipele, elektronika ili nešto drugo?

Razmislite što u stvari kupujete? Podiže li vam kupovanje ego ili smanjuje depresiju? Možda se nadate da ćete tako vratiti partnera ili partnericu? Ili se kupujući osjećate manje usamljeno? Kad otkrijete što je to pokušajte razmisliti postoji li neki drugi, konstruktivniji način, da zadovoljite te svoje potrebe. Kad osjetite nagon za kupnjom učinite umjesto toga nešto drugo. Prošetajte, otiđite na kavu ili nazovite prijateljicu

Ovisnicima o kupnji savjetujmo plaćanje gotovinom ili debitnom karticom, a ne kreditnom, kupnju prema unaprijed sastavljenom popisu, izbjegavanje trgovina koje daju stalni popust, izbjegavanje razgledavanje izloga kada su trgovine otvorene, kao i kupnje putem kataloga ili TV prodaje.

*Tekst je preuzet iz časopisa Poslovni savjetnik.