Jedan od najteže pogođenih sektora koronakrizom je zračni promet. Mnoge velike europske aviokompanije ne bi preživjele bez pomoći države. Kako se s pandemijom nose manje tvrtke, razgovarali smo o tome s Krešimirom Vlašićem, direktorom za operativno poslovanje zagrebačkog Jung Skya
Tvrtku su prije deset godina osnovala braća Krešimir i Vedran Jung. U floti imaju dva mlazna aviona, s time da su prije eskalacije pandemije koronavirusa planirali kupiti i treći mlažnjak. Pri tom planu i dalje ostaju, ali su pomaknuli rokove nabave novog aviona.
'Dobra vijest je da se broj letova u svibnju povećao u odnosu na ono što smo imali u travnju. Upiti za našim uslugama nisu stali ni kada su restrikcije oko putovanja u jeku krize bile najjače, međutim unatoč velikim naporima naše prodaje i operativnog centra, većinu upita bilo je nemoguće realizirati, zbog čega nam je broj letova u travnju pao za 86 posto', rekao je za tportal Vlašić.
Unatoč drastičnom padu letova, Jung Sky je od početka krize do danas zadržao svih 27 zaposlenika, čije su plaće zasad također ostale netaknute.
'Na vrijeme smo prepoznali opasnost i pripremili se na sve moguće scenarije, pa i one najgore, u kojima bismo letačke operacije morali zaustaviti na dva do tri mjeseca. Bili smo vrlo oprezni i temeljiti u odlukama koje smo donosili te smo uspjeli zadržati kontrolu nad situacijom', istaknuo je Vlašić.
On očekuje kako bi cjelokupna situacija mogla rezultirati time da se u bližoj budućnosti veći broj ljudi počne upoznavati s uslugom poslovne avijacije, u kojoj je epidemiološki rizik sveden na minimum, a pristup personaliziran.
'Većina naših putnika u ovom mjesecu prvi put letjela je poslovnim mlažnjakom i oduševljeno su kasnije komentirali kako će tu uslugu nastaviti koristiti. To je jedan od razloga našeg optimizma. Ljudi će detaljnije razmotriti sve opcije da dođu od točke A do točke B te će najozbiljnije razmisliti o alternativama velikim okupljanjima u zračnim lukama ili zagušenim cestovnim prometnicama. Ako govorimo o avioprijevozu, pitanje je na koje će se redovne linije ti turisti moći osloniti', tvrdi Vlašić.
Jasno je da ove godine svi očekuju manji broj turista u Hrvatskoj, no u Jung Skyu vjeruju da bi među njima visoko platežni gosti mogli biti dominantna skupina.
'Nautički turizam je poseban potencijal, o čemu se također sve više govori i odlično je da je HZJZ u nedavnim preporukama za otvaranje granica obuhvatio i vlasnike plovila. I tu vidimo priliku za poslovnu avijaciju jer nautičari i klijenti koji traže luksuzne i izolirane smještaje tijekom ljeta već koriste naše usluge kako bi došli u Hrvatsku. Ta bi klijentela ove godine mogla biti još aktivnija i brojnija, a mi smo već primili velik broj upita domaćih marina te agencija za najam plovila jer njihove klijente muče problemi oko organizacije putovanja. Vidimo da su se i brokeri te drugi europski operatori poslovne avijacije snažnije orijentirali u tom smjeru', izjavio je Vlašić.
Kao veliku prednost poslovne avijacije u odnosu na velike zračne kompanije ističe fleksibilnost.
'Godišnje operiramo u više od 200 zračnih luka u Europi, a riječ je o prijevozu koji je siguran, brz, jednostavan i praktičan, pogotovo u kontekstu epidemioloških rizika', zaključio je Vlašić.