'HEP se ne smije dirati. Osnovan je da proizvede dovoljnu količinu energije na hrvatskom teritoriju za hrvatsku državu. Nedostaje mu još 30 posto kapaciteta, što će izaći idućih pet-šest godina. Znači, još nije ostvario ulogu zbog koje je osnovan. On nije predmet trgovine', kazao je Jurčić odgovarajući na novinarsko pitanje treba li otkupljivati dionice Ine i ići na IPO HEP-a.

Elektrika je energija budućnosti, ide se na obnovljive izvore energije. Osobni automobili prijeći će vjerojatno na električni pogon, mnogi će gradovi 2025. ili 2030. početi zabranjivati ulazak automobilima na fosilna goriva. Znači, HEP ima sasvim drugi cilj nego biti predmetom trgovine, kazao je Jurčić na marginama konferencije Nova hrvatska energetska strategija, u organizaciji Jutarnjeg lista.

Što se tiče Ine, smatra da se odluke o njezinoj budućnosti moraju donositi racionalno, a ne emotivno.

Napominje da, ako se MOL izvuče iz Ine, to znači gubitak značajnog dijela tržišta Bosne i Hercegovine. 'Tako da treba sve te elemente staviti na stol i izračunati što je Hrvatskoj isplativo, a što nije', rekao je Jurčić.

Dodao je kako je potpuno pogrešno raditi procjene na sentimentu. Treba biti hladne glave, napraviti tehnološke, ekonomske, energetske i financijske procjene, podvući crtu i vidjeti što se isplati, a što ne, kazao je.

Na pitanje treba li Hrvatska postupiti prema zahtjevu EK-a i izmijeniti zakon o privatizaciji Ine kako bi se ukinula zlatna dionica, kazao je kako treba po tome postupiti, jer se kompletan suvremeni tržišni sustav koji se razvija u zadnjih 200-tinjak godina temelji na dioničarstvu.

Iz dionice proizlazi pravo na upravljanje i prava na dividendu i nije prirodno da neko uplati 99 posto kapitala u neku firmu, a neko samo jedan posto i da ovaj s jedan posto ima pravo na upravljanje veće od onoga koji je uplatio 99 posto, kazao je Jurčić.

Europska komisija u prosincu je od Hrvatske zatražila izmjene Zakona o privatizaciji Ine, jer se njime krši sloboda kretanja kapitala i sloboda poslovnog nastana. Navodi da su tim zakonom dodijeljene posebne ovlasti u Ini, uključujući pravo veta u slučaju odluka koje se odnose na prodaju dionica/imovine u vrijednosti koja prelazi određeni prag. Posljedica toga je situacija da dioničari ne mogu utjecati na važne odluke društva razmjerno svojim udjelima, što može odvratiti potencijalne ulagače od ulaganja u Inu, smatra Komisija.