S druge strane, prema riječima jednog od autora Gorana Nikolića, suficit u trgovini koji Hrvatska ima sa Srbijom bit će smanjen po ulasku Hrvatske u EU jer će carine za svu srbijansku robu biti ukinute, dok će Srbija zadržati određenu uvoznu zaštitu za pojedine hrvatske proizvode. On vjeruje da bi dugoročno Hrvatska mogla postati veći uvoznik srpske robe nego što izvozi u tu zemlju.

U Srbiju je iz Hrvatske lani izvezeno robe vrijedne 323 milijuna eura, dok je uvoz bio 231 milijun eura.

Prije dvije godine za Srbe je kupnja Magme bila nemoguća

Srbijanski vicepremijer Božidar Đelić rekao je da je uvjeren da će poboljšanjem političkih odnosa dvije države robna razmjena biti veća. Komentirajući kupovinu Magme, koja je prodana srbijanskoj tvrtki DexyCo, on je rekao i da su mu 'hrvatske kolege rekle da bi prije dvije godine ta transakcija bila nemoguća'.

On je, pak, podsjetio na, kako je rekao, opće poznatu činjenicu da 'Hrvatska nije otvorena za srbijansku robu kao što je Srbija otvorena za Hrvatsku'. 'To je činjenica koji treba mijenjati', rekao je Đelić.

U izvještaju Europske komisije 2009. naglašena je otvorenost Srbije za investicije iz Hrvatske, uz ocjenu da su srpske investicije u Hrvatskoj vrlo ograničene. Srpska poduzeća imaju problem što teško i u ograničenom broju dobivaju dozvole za tranzit kroz Hrvatsku. U tom smislu, za tvrtke iz Srbije je veoma važan ulazak Hrvatske u EU iz jednostavnog razloga što očekuju da će se sve administrativne barijere otkloniti.

S iznosom oko pola milijarde eura, Hrvatska je, među članicama CEFTA-e, najveći investitor u Srbiji. Hrvatske investicije u Srbiju čine više od 19 posto ukupnih hrvatskih ulaganja, čime je Srbija zauzela drugo mjesto u ulaganjima Hrvatske u inozemstvu, a Hrvatska je na šestom mjestu kao strani ulagač u Srbiji.

Galeb i Delta nisu prošli iako su bili najbolji na natječaju

Nasuprot tome, srpske investicije u Hrvatskoj iznose samo oko 45 milijuna eura. Swislion Takovo je, uz DexyCo, jedina srpska tvrtka koja je uspjela kupiti neko hrvatsko poduzeće. Swislion Takovo, tvrtka u vlasništvu Rodoljuba Draškovića, brata Vuka Draškovića, srbijanskog političara i lidera Srpskog pokreta obnove, 2008. je kupila tvornicu Eurofood market iz Siska za 20 milijuna eura, dok je kompanija DexyCo nedavno preuzela Magmin biznis s igračkama. To nije pošlo za rukom kompanijama Galeb grupa i Delta usprkos najboljim ponudama na natječajima.

Osim toga, stoji u studiji, srpske kompanije nailaze na brojne prepreke da svoju robu plasiraju na tržište Hrvatske. Stav pojedinih srpskih gospodarstvenika je da se bez političke podrške domicilne države ne mogu riješiti, u osnovi, političke barijere ulasku na hrvatsko tržište.

Hrvatska, prema Studiji, ima najkompetitivniju prerađivačku industriju u regiji (odakle ide najveći dio robnog izvoza), ali se zaostajanje Srbije lagano smanjuje. Ujedno, Hrvatska je uvjerljivo najveći izvoznik roba u regiji Zapadnog Balkana premda se njezin relativni značaj smanjuje u korist zemalja koje su značajno povećale svoj izvoz posljednjih godina.

Studija je pokazala da je, ako se u obzir uzme razmjena, odnosno izvoz usluga, prednost Hrvatske daleko veća budući da projekcije ukazuju na to da je 2010. ostvarila izvoz usluga od čak 8,4 milijardi eura (uvoz je iznosio 2,7 milijardi).

Zbirno promatrajući, vidljivo je da u trgovini dvije zemlje dominiraju primarni proizvodi i sirovine. Iz Srbije se u Hrvatsku najviše izvozi papir, karton i proizvodi od celuloze, povrće i voće, željezo i čelik, namještaj, obojeni metali. Prethodne godine važan je bio i izvoz cestovnih vozila kao i industrijskih strojeva za opću uporabu.

Hrvatske tvrtke u Srbiju izvoze najčešće proizvode od nemetalnih minerala, prehrambene proizvode, naftu i naftne derivate, plin (prirodni i industrijski), plastične materije u primarnim oblicima, gnojivo, električne uređaje.

Najveći problem slobodnoj trgovini u regiji, kako je rečeno, predstavlja vjerojatno više od 100 vrsta necarinskih barijera poput komplicirane procedure na graničnim prijelazima, obimnog administriranja i neusklađenosti rada carine i inspekcijskih službi, nedovoljnog broja međunarodno priznatih akreditacijskih i certifikacijskih tijela, nepriznavanje certifikata o kvalitetu, korupcija i krijumčarenje.

Ukupni izvoz Hrvatske je lani, prema posljednjim procjenama International Trade Centra (www.trademap.org), iznosio 8,8 milijardi eura, od čega je u zemlje CEFTA-e izvezeno 18,8 posto ili 1,65 milijardi eura. Ukupan uvoz Hrvatske u 2010. je bio 14,8 milijardi eura, dok je uvoz iz država CEFTA-e bio skoro 823 milijuna eura ili 5,6 posto.