Smarter, specijalizirana konzultantska tvrtka za poljoprivredu i prehrambenu industriju, još je 2018. godine izradila prijedlog strategije hrvatske poljoprivrede - Strategija zaokreta do 2030. godine - i utvrdila osnovni cilj poljoprivredne politike RH. Prema toj strategiji, poljoprivreda Republike Hrvatske do 2030. godine trebala bi rasti za 14 milijardi kuna te bi ukupna vrijednost proizvodnje trebala dosegnuti 30 milijardi kuna. Dvije središnje osovine tog rasta trebalo bi biti postizanje samodostatnosti i podizanje konkurentnosti hrvatskog poljoprivrednog proizvoda. 'Podizanjem samodostatnosti na viši stupanj, poljoprivreda Republike Hrvatske može do 2025. godine rasti za osam milijardi kuna, a planirano je i nužno podizanje proizvodnje konkurentnog poljoprivrednog proizvoda za izvoz, čime će vrijednost do 2030. godine porasti za dodatnih šest milijardi kuna.

Planirana su i potrebna investicijska ulaganja u hrvatsku poljoprivredu za nešto više od 600 milijuna eura u prve tri godine provođenja Strategije zaokreta hrvatske poljoprivrede, uz ulaganja u istraživanje i razvoj, zapošljavanje i obrazovanje i druge mjere kroz ZPP, ali i druge fondove Europske unije', napominju stručnjaci Smartera. Ministarstvo poljoprivrede 2020. godine u svojoj je predloženoj strategiji hrvatske poljoprivrede 'Više od farme', koju je izradilo nakon analiza stanja Svjetske banke, utvrdilo također da će hrvatska poljoprivreda do 2030. godine narasti na 30 milijardi vrijednosti poljoprivredne proizvodnje. Kada je objavljen financijski paket koji je u novom višegodišnjem Programskom razdoblju Europske unije osiguran za hrvatsku poljoprivredu, ne bismo uopće trebali imati dileme da su stvorene pretpostavke za osiguranje zacrtanih, odnosno planiranih strateških ciljeva. Dapače, za razdoblje od 2021. do 2027. godine u hrvatsku poljoprivredu samo iz fondova Europske unije treba biti uplaćeno 5,17 milijardi eura, višestruko više nego potrebnih 600 milijuna eura investicijskih sredstava. No je li to baš tako? Hrvatska, kao i sve zemlje Europske unije, u završnoj je fazi izrade Strateškog plana ZPP-a, najvažnijeg dokumenta za srednjoročno razdoblje, kojim se određuju financijske omotnice, mjere i intervencije što će se provoditi te kako će se usmjeriti financijska sredstva za poljoprivredu.

Što donosi Strateški plan?

Ovaj će plan u velikoj mjeri odrediti smjer kojim će se poljoprivredna proizvodnja razvijati do kraja ovog desetljeća. U Strateškom planu u dijelu koji se odnosi na Program ruralnog razvoja, od ukupno 3,42 milijarde eura, za investicije u poljoprivredi namijenjeno je 9,95 posto, odnosno 340 milijuna eura za cijelo petogodišnje razdoblje. U Programskom razdoblju od 2014. do 2020. godine samo iz mjera ruralnog razvoja za investicije (Mjera 4. i Mjera 6.) direktno namijenjenih za poljoprivredu bilo je odobreno 644.806.046,77 eura, a ukupno do sada isplaćeno 437.015.181,36 eura, ali iskazane potrebe za investiranjem u poljoprivredi, kroz zahtjeve za investicijsku potporu, bile su višestruko veće i iznosile su preko 2,18 milijardi eura. Podizanje konkurentnosti i proizvodnosti ne može se postići tako niskim ulaganjima u investicije i razvoj. Zato je upitno mogu li se tako planiranim iznosom investicija postići ciljevi Strateškog plana poljoprivrede za razdoblje od 2023. do 2030. godine.

Zašto se u Strateškom planu planiraju tako niska investicijska sredstva, veliko je pitanje. Odgovor u najvećoj mjeri leži u samoj Zajedničkoj poljoprivrednoj politici, o kojoj se u Bruxellesu raspravljalo zadnje tri godine i koja je još više postala 'zelena i ruralna', a sve manje orijentirana na proizvodnju, naglašavaju u Smarteru. Hrvatska poljoprivreda po svim izračunima i pokazateljima najviše zaostaje u produktivnosti i konkurentnosti dok oko okolišno-klimatskih pitanja povezanih s poljoprivredom Republike Hrvatske ostvaruje bolje rezultate (kod bioraznolikosti, emisije stakleničkih plinova, upotrebe pesticida, mineralnih gnojiva). Ruralna područja pak suočavaju se s negativnim demografskim kretanjima, depopulacijom i nedostatkom osnovne infrastrukture.

Stručnjaci Smartera smatraju da će se samo povećanjem poljoprivredne proizvodnje, povećanjem dohotka koji ostvaruju poljoprivrednici, stabilnim prihodima i stabilnim radnim mjestima u poljoprivredi otvoriti mogućnost da se zaustave negativni demografski trendovi. Ako stanovnici budu mogli dobro živjeti od svog rada u poljoprivredi, onda neće napuštati ruralne prostore. Teško da će izgradnja komunalne infrastrukture utjecati na odluku o ostanku u ruralnim prostorima. Ljudi trebaju posao, radna mjesta, pristojne i stabilne prihode iz poljoprivrede i drugih ruralnih djelatnosti. Poljoprivrednici očekuju da će Strateški plan uvažiti sve potrebe najvažnijih sektora poljoprivrede te da će se kroz njega kvalitetno planiranim mjerama odrediti smjer poljoprivrede u periodu od 2023. do 2027. godine, s ciljem da se poveća produktivnost i konkurentnost kako bi se ostvario plan podizanja vrijednosti poljoprivredne proizvodnje sa sadašnjih preko 19 milijardi kuna na planiranih 30 milijardi kuna do 2030. godine.

Koji sektori mogu biti poluge razvoja?

Dionici u poljoprivrednom sektoru u najvećem dijelu se slažu u stavu da je Ministarstvo poljoprivrede uložilo napore kako bi se udovoljilo svim potrebama ključnih sektora te da se buduće mjere usmjere na one sektore koji mogu biti poluga razvoja poljoprivrede u idućem Programskom razdoblju. Na brojnim konzultacijama s ključnim igračima iz sektora izražene su i brojne dileme, a među tri ključne teme o kojima se intenzivno raspravljalo su dizajniranje eko sheme za poljoprivrednike, kako će se rasporediti sredstva za proizvodno vezane potpore te kolika će se sredstva izdvojiti za investicije u poljoprivrednu proizvodnju, ali i u preradu poljoprivrednih proizvoda. Hoće li sredstva biti dobro i pravedno raspoređena? Stručnjaci Smartera vjeruju da se Strateški plan može još bolje prilagoditi potrebama proizvodnje, posebice kada je riječ o investicijama.

Očekuje se da će se i tijekom 2022. godine, kada će se Strateški plan usuglašavati s Europskom komisijom, moći utjecati te definirati i prilagoditi pojedine mjere, oko kojih sada postoje različita razmišljanja, odnosno da do kraja iduće godine Republika Hrvatska može dobiti kvalitetan Strateški plan distribucije novca Europske unije. Pred cijelim sektorom stoje mnoga teška pitanja i odgovori na njih nisu posve definirani prezentiranim Strateškim planom: kako postići komplementarnost između poboljšanja konkurentnosti i poboljšanja ekoloških performansi, uz istodobno podržavanje održivih ruralnih područja i otpornosti na klimatske promjene? Kako ostvariti vrijednost poljoprivredne proizvodnje u 2030. godini u iznosu od 30 milijardi kuna uz povećanje stočnog fonda – govedarstvo i svinjogojstvo, uz smanjenje stakleničkih plinova? Kako osigurati daljnje jačanje konkurentnosti ratarske proizvodnje uz smanjenu upotrebu pesticida i mineralnih gnojiva? Gdje i kako povećati organsku proizvodnju?

Potencijala ima, ali...

Uvjereni smo da sredstava ima dovoljno, ali ih treba jako dobro, pametno, racionalno i učinkovito rasporediti da bismo mogli reći kako će Hrvatska do kraja ovog desetljeća imati konkurentnu poljoprivrednu proizvodnju.

'Ako se u potpunosti želi ostvariti potencijal poljoprivredno-prehrambenog sektora u nacionalnom gospodarstvu, bilo bi važno poboljšanje svih faktora produktivnosti u poljoprivredi te u integraciji vrijednosnog lanca. Poboljšanje produktivnosti znači povećanje prinosa i smanjenje troškova, povećanje vrijednosti proizvodnje po jedinici rada. Rast produktivnosti, nadalje, može smanjiti velike deficite trgovinske razmjene kako primarnih, tako i prerađenih proizvoda te poboljšati iskorištenje proizvodnih kapaciteta, istovremeno stvarajući gospodarske mogućnosti za razvoj ruralnih područja. Produktivnost, uopće, utječe na životni standard i na blagostanje u društvu te u pravilu povećava ukupni nacionalni dohodak i dohodak onih koji sudjeluju u raspodjeli novostvorene vrijednosti. Za to su nam najvažnije mjere ulaganja u poljoprivrednu proizvodnju, investicije te u tom smjeru predloženi Strateški plan treba daljnju prilagodbu', zaključak je Smartera.