Što država čini za rast poduzetništva, gdje je prostor za poboljšanje i koliko je novaca potrebno za mjere koje bi mogle potencirati poduzetništvo u Hrvatskoj? Teme su to o kojima se raspravljalo na panel raspravi koja se održala u sklopu prve Konferencije financijske pismenosti Toni Milun u prostorima Visokog učilišta Algebra.

Na panelu su sudjelovali gradonačelnik Svete Nedelje Dario Zurovec, predavač na Algebri i dopredsjednik ICT udruge pri Hrvatskoj udruzi poslodavaca Hrvoje Balen, državna tajnica u Ministarstvu gospodarstva Nataša Mikuš Žigman i konzultantica za EU fondove Natalia Zielinska. Raspravu je moderirala medijska stručnjakinja Maruša Stamać.

Hrvoje Balen smatra da poduzetnička klima u Hrvatskoj nije toliko negativna, ali da je izrazito vidljiv problem mali broj 'zrelih' tvrtki. 'Imamo visok postotak poduzetničkih aktivnosti, jako brzo se ulazi u poduzetništvo. Ali najveći problemi nastaju kad iz male firme želite prerasti u veću, tu je prostor za poboljšanje', istaknuo je Balen.

Dodao je da je u Hrvatskoj velik problem rješavanje isključivo akutnih problema, dok se oni kronični zanemaruju. 'Optimist sam, ali trebamo mijenjati mindset. Nije dovoljno promijeniti stvari, nego ih treba mijenjati u pravom trenutku', smatra Balen. On bi volio vidjeti povećani udio privatnih investicija u BDP. 'Po javnim investicijama smo na drugom mjestu, po privatnim na 20 mjestu u EU-u', kaže Balen. Drugi problem vidi u prevelikom oporezivanju plaća. Jedno od rješenja u kontekstu Zagreba vidi u poticanju javno-privatnih partnerstava poput onih Svetoj Nedelji.

Natalia Zielinska usporedila je aktivnosti na području EU fondova u Hrvatskoj s onima u Poljskoj te istaknula da je u Hrvatskoj nedovoljna količina novaca alocirana za poduzetništvo. 'Ti alati nisu dobro iskorišteni. U Poljskoj u sklopu Nacionalnog plana oporavka od 24 milijarde eura 30 posto je alocirano u privatni sektor. Dok je u Hrvatskoj od 9,9 milijardi u privatni sektor otišlo samo 7 – 10 posto', zaključuje Zielinska te je naglasila kako sredstava zapravo nema dovoljno jer je u Hrvatskoj odobreno 3000 zajmova, a malih i srednjih poduzetnika je oko 130 tisuća.

Nataša Mikuš Žigman ne slaže se s tim da sredstva nisu alocirana u privatna poduzeća. 'Mi smo to usmjerili prema zelenoj tranziciji, digitalizaciji, jačanju proizvodnje i inovaciji', ističe Mikuš Žigman. Na pitanje što će biti sada nakon smanjenja iznosa za Nacionalni plan oporavka za 6 milijardi kuna zbog rasta BDP-a, Mikuš Žigman je rekla privatni sektor zasigurno neće osjetiti nikakve posljedice zbog toga.

Ukazala je na važnost poticanja jeftinog, efikasnog poslovanja bez administrativnih barijera. 'Naravno da to uvijek nije tako, ali mi na tome radimo intenzivno', poručila je Mikuš Žigman. Kako kaže dosad je ostvareno oko 2 milijarde kuna administrativnog rasterećenja kroz tri akcijska plana te bi trebalo uslijediti još jedno rasterećenje u istom iznosu. 'To u praksi znači digitalizirati procedure, učiniti javne servise bržima i dostupnijima i građanima i poduzetnicima', objašnjava Mikuš Žigman te dodaje da je Hrvatska dosad fiskalno rasterećena za više od milijarde kune. Poručila je da se u Hrvatskoj treba poraditi na stvaranju povoljnijih uvjeta za poslovanje, na povećanju fleksibilnosti sustava i ubrzanju sudskih odluka.

Dario Zurovec kao gradonačelnik Grada Svete Nedelje koji ima poduzetničku tradiciju rekao je da oni u gradu pokušavaju 'čim manje ulaziti u džepove građana'. Kao ključni problem u Hrvatskoj istaknuo je prevelik državni aparat. 'Imamo situaciju gdje je milijun ljudi u javnom i državnom sektoru, a 800.000 u privatnom', kaže Zurovec.

'Što se tiče poduzetnika, pratimo ih maksimalno. Ako nam se javi 50 tvrtki koje se bave prijevozništvom, a nama treba njih samo deset, onda ćemo njima povećati dažbine, koeficijente za komunalnu naknadu i slično. Onim tvrtkama koje želimo privući te izdatke stavimo na nulu', objašnjava Zurovec. Istaknuo je i poteškoće pri pregovorima sa sindikatima. 'Favoriziram pristup Margaret Thatcher, pa makar treba ići na nož sa sindikatima, posvaditi se i potući se jer onog trenutka kad budete imali manje ljudi u administraciji, možete provoditi porezna oslobađanja i sve će biti brže', proučio je Zurovec.