Švaljek ističe da je dvojno iskazivanje cijena bilo predviđeno Zakonom o uvođenju eura.

“Sam nadzor je u nadležnosti Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja. Po svemu sudeći, to dvojno iskazivanje cijena ide dobro. Mislim da je to vrlo dobro pogođena mjera i da na taj način privikavamo sve nas zajedno na cijene u eurima. Što se tiče samog uvođenja eura, sve pripreme idu izvrsno i ne očekujem nikakva iznenađenja u ova tri i pol mjeseca do uvođenja. I to dvojno iskazivanje cijena služi da se sami trgovci priviknu, ali i da se mi priviknemo na euro”, rekla je Švaljek za N1.

Govoreći o naglom rastu cijena, istaknula je da HNB prati cijene u agregatu.

“Zadnje podatke imamo za srpanj i oni govore o dvoznamenkastom porastu cijena. Za kolovoz očekujemo podatke sutra. Zasad se i dalje čini da nismo na silaznoj putanji što se tiče cijena. Mi na pojedinačne situacije ne možemo utjecati, ali kao institucija koja je zadužena za stabilnost cijena naravno da cijene pratimo”, ističe.

Uzroci inflacije su, govori viceguverneka, jednim dijelom gospodarski, ali onakvi na kakve središnje banke teško mogu odgovoriti.

“Znamo da su cijene plina višestruko povećane u odnosu na godinu prije. Na to je dobrim dijelom utjecala geopolitička situacija, odnosno rat u Ukrajini. Središnje banke itekako su počele reagirati. Europska središnja banka je drugi put zaredom povećala kamatne stope. Primjećuje se na tržištu, a najvjerojatnije u strahu od recesije, da padaju cijene sirovina te nafte i naftnih derivata. Ulazimo u jesen koju smo mnogi očekivali sa zebnjom, ali ulazimo s dobre startne osnove”, kazala je.

Švaljek kaže da ćemo ove godine imati vrlo solidnu stopu gospodarskog rasta, preko pet posto.

“Naša projekcija je vrlo optimistična, preko pet posto, možda čak i šest posto. Sljedeća godina će biti vrlo izazovna. Cijela eurozona očekuje gospodarsko usporavanje. Sve oči usmjerene su u opskrbu plinom. Nadamo se da će biti moguće izbjeći recesiju. Središnje banke su počele činiti sve da zauzdaju inflaciju. S obzirom na poduzete mjere monetarne politike, možda se uspije suzbiti pad potražnje. Moguć je ulazak u tehničku recesiju, što znači dva uzastopna kvartala s negativnom stopom rasta. ECB predviđa usporavanje gospodarskog rasta, ali i dalje pozitivan gospodarski rast. Mi smo gospodarski ovisni o zemljama u okruženju i s kojima imamo trgovinsku razmjenu”, objašnjava.

Govoreći o Vladinoj mjeri zamrzavanja cijena određenih artikala kaže da bi to moglo imati znatan utjecaj na kretanje cijena.

“Sve se to odvija u nekom okruženju. Mi uvijek radimo analize uz pretpostavke. Samo zamrzavanje cijena određenih artikala, moglo bi doprinijeti smanjenju opće razine cijena za otprilike 0,5 posto. Kolovoz je bio mjesec s i dalje dobrom turističkom sezonom. Najvjerojatnije prema kraju godine možemo očekivati usporavanje rasta cijena i mi u Hrvatskoj. U eurozoni očekujemo još bar dva povećanje kamatnih stopa, što je odgovor na inflaciju”, kaže viceguvernerka.