Kako je Općina Gunja, koju je prošle godine pogodila najveća prirodna katastrofa, poplava, izbila na vrh Vukovarsko-srijemske županije jednim od najvećih ostvarenih prihoda po stanovniku od 3.667 kuna? Do tada jedna od najsiromašnijih od ukupno 428 hrvatskih općina završila je na 114. mjestu analize Instituta za javne financije o ostvarenju proračuna prošle godine te tako iza sebe ostavila puno razvijenije općine iz svoga kraja
'Među najsiromašnijima smo. Imamo 202 obitelji s ukupno 435 ljudi koji primaju socijalnu pomoć od ukupno 3.732 stanovnika. Prije nekoliko dana otvorili smo i socijalnu samoposlugu u našoj općini', govori za tportal načelnik Gunje Hrvoje Lucić.
Godišnji gunjanski proračun iznosi oko 2,5 milijuna kuna, a prošle godine 'napuhao' se do njih čak 14,4.
'Prošle godine dobili smo društveni dom za pet milijuna kuna, a uređeno nam je i odlagalište za šest milijuna kuna. Zbog svega toga i donacija koje smo primali uslijed poplava proračun nam se s prosječnih 2,5 milijuna kuna lani 'napuhao' na njih 14,4', tumači analizu Instituta za javne financije o ostvarenju proračuna općina, gradova i županija u prošloj godini gunjanski načelnik.
Autori ove analize, Katarina Ott, Mihaela Bronić i Branko Stanić, ističu da sam proračun ne mora uvijek odražavati stvarno financijsko stanje lokalnih jedinica jer se one ponekad ne zadužuju kroz proračun, nego preko pravnih osoba čiji su većinski vlasnici ili suvlasnici te ustanova čiji su osnivači.
Tako je, primjerice, razvijenija vukovarsko-srijemska Općina Lovas završila na 131. mjestu, a u kojoj je prihod po stanovniku iznosio 3.394 kune, što je hrvatski prosjek koji se kreće oko 3.328 kuna.
Nema općina s mršavim proračunima u jadranskoj Hrvatskoj
No od stotinu općina s najnižim prihodom po stanovniku samo je pet u jadranskoj Hrvatskoj i niti jedna od njih nije uz more, dok se oko 30 posto njih nalazi na prostoru Brodsko-posavske i Vukovarsko-srijemske županije. Na istom popisu nema nijedne općine s mršavim prihodom po stanovniku u Istarskoj, Ličko-senjskoj, Primorsko-goranskoj i Šibensko-kninskoj županiji.
'Prijedlog proračuna za iduću godinu nam se kreće oko sedam milijuna kuna, ali je i dalje takav zbog donacija. Nakon njih će se sve vratiti u normalu i spustiti se na prosječnih 2,5 milijuna kuna', predviđa načelnik općine s krajnjeg istoka Hrvatske Hrvoje Lucić.
Prema ovoj analizi, čak 30 općina s najnižim ukupnim prihodima zajedno ima iste prihode kao jedna od tri najbogatije, Konavala, Vira i Medulina, a svaka od njih godišnje raspolaže s gotovo oko 60 milijuna kuna. Dok najsiromašnije općine godišnje uprihode manje od milijun kuna, a prihod po stanovniku im je manji od 1.000 kuna, u Općini Janjina na Pelješcu, primjerice, najveći je prihod po stanovniku i iznosi 21.756 kuna, dok se na području iste Dubrovačko-neretvanske županije nalazi i posljednja općina na popisu, Pojezerje, koja godišnje uprihodi manje od milijun kuna, a rashodi su joj dvostruko veći.
