Ako ste očekivali da ćete štednjom u banci značajnije popraviti kućni budžet grdno ste se prevarili. Već četiri godine kamate na štednju neumoljivo padaju pa smo sve bliže trenutku kada ćete u stvari plaćati banci kako bi vam čuvala novac na računu.

Na dugoročnu štednju u kunama trenutno se na godišnjoj razini može dobiti oko 2 posto dok se na štednju u eurima kamatna stopa kreće oko 1 posto. Međutim, dok ste prošle godine zbog negativne inflacije profitirali pa vam je realni prinos na štednju bio nešto viši od bankarskih kamatnih stopa ove godine očekuje se pozitivna inflacija pa bi vam ona mogla pojesti i ono malo zarade na kamatama.

Naime, ako se ostvare prognoze o tome da će inflacija iznositi na 1,5 posto godišnje, štediša koji je oročio 10.000 eura uz kamatnu stopu od 1 posto bit će realno na gubitku 50 eura budući da će dobiti 100 eura kamata, ali će mu inflacija realno umanjiti ulog za 150 eura.

Hrvatski građani trenutno pod oročenjem imaju oko 140 milijardi kuna. Dodatnih 30 milijardi kuna nalazi se na tekućim i žiro-računima. U posljednje vrijeme štednja građana stagnira, a uočljiv je i trend porasta kratkoročnih oročenja i depozita po viđenju što sugerira da su Hrvati sve manje zainteresirani za oročavanje novca uz neatraktivne kamatne stope.

To je i znak da su spremni preusmjeriti novac tamo gdje ga mogu bolje oploditi. Zato je važno upoznati se s drugim mogućnostima i napraviti plan štednje usklađen sa osobnim potrebama, financijskim mogućnostima, životnoj dobi i sklonosti prema riziku.

Onima koji su spremni preuzeti veći rizik, najbolja alternativa štednji u banci je ulaganje u dionice. U prošloj godini ulagači na Zagrebačkoj burzi na uloženi kapital u prosjeku su zaradili visokih 18,1 posto, a najviše se moglo profitirati na turističkim i industrijskim dionicama.

U ovoj godini analitičari predviđaju nastavak pozitivnih trendova, a dobra prilika za ulaganje mogla bi biti i najavljena javna ponuda dionica HEP-a, u kojoj će moći sudjelovati i građani.

U domaće i inozemne dionice moguće je ulagati i kroz investicijske fondove čijim portfeljima upravljaju specijalizirani menadžeri. Lani je većina dioničkih fondova ostvarila pozitivne prinose, a oni bolji svojim su klijentima zaradili između 10 i 25 posto.

I ako ste manje skloni riziku možete preusmjeriti svoj novac u vrijednosne papire s atraktivnijim prinosom od bankarske štednje. Tako, primjerice, kupnjom sigurnih državnih obveznica možete zaraditi i trostruko više nego na oročenoj štednji u eurima.

Kao u dionice, i u obveznice možete ulagati kroz specijalizirane investicijske fondove, koji su lani svojim klijentima u većini slučajeva donijeli znatno više prinose nego bankarska štednja.

U ovoj godini očekuju se i prve 'narodne obveznice'. Riječ je o obveznicama Zagrebačkog holdinga, koje će značajnim dijelom biti usmjerene prema građanima.

Atraktivnije prinose nude i dobrovoljni mirovinski fondovi, namijenjeni dugoročnoj štednji za starije dane. Uz zaradu koja se prošle godine kretala u rasponu od 4 do 9 posto, štediše dobivaju i državnu subvenciju od 750 kuna na optimalni godišnji iznos štednje od 5.000 kuna.

Jedna od alternativa je i stambena štednja, koja je također stimulirana državnim poticajima. Za razliku od mirovinske štednje, poticaji su nešto slabiji, ali zato nakon određenog razdoblja štednje možete dobiti priliku za povoljan stambeni kredit.