Iako je cijelu predizbornu kampanju predsjednica Kolinda Grabar Kitarović govorila kako joj je gospodarstvo u fokusu, potraga za glavnim gospodarskim savjetnikom potrajala joj je više od tri mjeseca. Na kraju se odlučila za 'starog političkog lisca' koji je u zadnjih 40 godina prošao sve i u politici i u biznisu.

Evo kako je Valentić za tportal kratko prokomentirao svoje imenovanje. 'Moj zadatak je da unutar nadležnosti predsjednice pomognem u koordiniranju ekonomskog programa za izlazak iz krize. Bitno je da se postigne što više zajedništva u ekonomskoj politici između Vlade i oporbe', naglašava Valentić.

Premda je nedavno prognozirao pobjedu HDZ-a na parlamentarnim izborima, sada nije želio spekulirati o izbornim rezultatima. 'Ekonomske mjere su struka, a najvažniji dokument za provedbu ekonomske politike je budžet. Dok ne vidim budžet i provedbene mjere, ne mogu suditi o kvaliteti programa', kaže Valentić, upozoravajući da je ekonomska situacija gora nego u ratno vrijeme te da su nam zato za izlazak iz krize potrebni politička stabilnost i visok stupanj zajedništva.

U javnim nastupima posljednjih godina Valentić je oštro kritizirao vladu premijera Milanovića zbog neodlučnosti provođenja reformi i nesposobnosti obuzdavanja galopirajućeg javnog duga.

Glavna ekonomska mantra njegovog političkog i ekonomskog manifesta, koji je predstavio u Globusu, ubrzavanje je gospodarskog rasta na četiri posto do 2018, što je dostatno za uredno servisiranje javnog duga. Što se tiče reformskih zahvata, Valentić predlaže radikalne uštede u javnom sektoru – smanjivanje mase plaća za 10 do 15 posto, reduciranje broja jedinica lokalne uprave i samouprave te smanjivanje troškova zdravstva na način da samo osnovne zdravstvene usluge ostanu besplatne. Također, zalaže se za ubrzavanje privatizacije i daljnju fleksibilizaciju tržišta rada. Paralelno s rezovima, predlaže smanjivanje poreznog opterećenja rada i spuštanje stope PDV-a na 20 posto.

Valentić vjeruje da bi Vlada na čelu s Tomislavom Karamarkom imala snage realizirati predložene reforme, a od stručnjaka, koji bi trebali biti okosnica novog kabineta, najviše se uzda u Đuru Njavru, Ivana Domagoja Miloševića i Josipa Budimira.

A kakav je bio politički i poduzetnički put predsjedničinog savjetnika?

Najuspješniji premijer

Valentić za mnoge figurira kao najuspješniji hrvatski predsjednik Vlade. Premijersku dužnost preuzeo je u travnju 1993. kao predvodnik HDZ-ove tehnomenadžerske struje u kojoj su još bili Franjo Gregurić, Zlatko Mateša, Branko Mikša, Borislav Škegro, Božo Prka i Davor Štern. Unatoč žestokim sukobima s desnom strujom, koju je predvodio Gojko Šušak, Valentić se održao u premijerskoj fotelji dvije godine i osam mjeseci. U okviru predsjedničkog sustava Vlada se uglavnom bavila ekonomskim temama dok je državnu politiku u ratnim uvjetima suvereno vodio predsjednik Tuđman.

Najveća Valentićeva zasluga je obuzdavanje inflacije i uvođenje stabilne kune, a kritičari mu zamjeraju to da njegov stabilizacijski program nikad nije prerastao u razvojni. Valentić se s tvrdom strujom HDZ-a razilazio oko smjera ekonomskih reformi, ali i oko raspodjele ekonomske moći između novih političkih elita, koje su s jedne strane činili njegovi 'dečki iz Hennesyja', a s druge strane novi tajkuni stasali pod kapom političke desnice.

Zbog stalnih sukoba s hadezeovskim 'jastrebovima' Valentić je u više navrata nudio ostavku, a na kraju se bezuvjetno povukao iz politike 7. studenog 1995. Nije prihvaćao ponude predsjednika Tuđmana da postane veleposlanik, nego se odlučio posvetiti privatnom biznisu.

383707,352143,330689,291355
Krah poduzetničkih projekata

Valentićevo poduzetničko iskustvo znatno je dulje od onog političkog. Prije ulaska u politiku, 80-ih se godina kao diplomirani pravnik okušao u građevinskom biznisu. Vodio je stambene zadruge Stanograd i Stanoinvest koje su izgradile oko četiri tisuće stanova. U tom razdoblju bio je optužen za malverzacije, ali je 1984. oslobođen svih optužbi. Nakon napuštanja građevinskog biznisa zajedno s Bosiljkom Mišetićem otvorio je odvjetničku kancelariju specijaliziranu za investicijske i trgovačke ugovore, privredno pravo, nekretnine i porezno savjetovanje.

Nakon povlačenja iz politike vratio se poduzetništvu, ali bez većeg uspjeha. Njegov Niva holding bacio se na raznovrsne poslovne aktivnosti. Krenuo je s uvozom malezijskih automobila Proton, ali nije prošao tržišni ispit zbog visoke razine nepovjerenja u kvalitetu egzotičnog malezijskog automobila. Prema vlastitom priznanju, u tom je poslu izgubio velik novac. Bavio se i osiguranjem, ali je svoju tvrtku Niva osiguranje nekoliko godina nakon osnivanja prodao austrijskoj osiguravajućoj kući Wiener Stadtische Versicherung za 5,4 milijuna kuna. Core biznis opet mu je postala građevina koncentrirana u tvrtki Niva inženjering. Cijeli sustav zapao je potkraj 1997. u velike teškoće zbog visokih kamata na kredite, pa je tek početkom 2000-ih uspio stabilizirati poslovanje.

Tijekom građevinskog buma tvrtka je dobro poslovala, a jedan od najuspješnijih projekata bila joj je trgovina zemljištem u Jastrebarskom. Devedesetih godina Valentić je od seljaka kupio i objedinio tristotinjak parcela koje je kasnije prodavao trgovačkim centrima, između ostaloga Magmi i Lidlu.

Međutim, dolaskom velike krize Valentićev biznis ponovno je zapao u probleme. U posljednje dvije godine, prema podacima Poslovne Hrvatske, prihod Niva inženjeringa kretao se oko 45 milijuna kuna, a gubici su dostigli zabrinjavajuće razine. U 2013. tvrtka je zabilježila gubitak od 25,4 milijuna kuna, a prošle godine minus je dosegnuo 44,6 milijuna kuna. U proteklih nekoliko godina računi tvrtke bili su višekratno u blokadama, a najkritičnije je bilo u prvih pet mjeseci ove godine, tijekom kojih su računi bili u blokadi čak 105 dana.

Trenutno kompanija nije blokirana, ali nastavak poslovanja vrlo je upitan bez ozbiljne financijske injekcije jer na 4,4 milijuna kuna vlastitog kapitala tvrtka ima 350 milijuna kuna obveza.