Krajem svibnja u nekoliko brazilskih zatvora istodobno je zadavljeno 40 uznika. Riječ je o masovnoj osveti, predmnijeva policija, jer su ubojstva počinjena dan nakon krvavih smaknuća 15 zatvorenika u obračunu bandi unutar zatvorskih zidina u saveznoj državi Amazoni, izvijestio je dnevnik Folha de Sao Paulo.

Na mjesta događaja poslane su specijalne snage zbog 'kontrole poremećaja', a guverner Amazone Wilson Lima nemoćno zaključuje kako je riječ o 'nerješivoj krizi' zatvorskog sustava.

U isto vrijeme na drugom kraju svijeta svoju 'krizu' riješili su odgovorni u ženskom zatvoru HMP Downview u Suttonu, južnom dijelu Londona. U njemu je otvoreno posebno krilo za tri transrodne osobe.

Premda su britanski zatvori prenapučeni, a vlasti su nedavno morale preuzeti kontrolu nad privatiziranim zatvorom u Birminghamu jer se nakon šest mjeseci privatne uprave nakotilo štakora i žohara, a osoblje se moralo zaključavati pred naletom bijesnih zatvorenika, Britanci su ipak našli vremena i volje da se pobrinu za tri kažnjene pripadnice ove marginalne društvene skupine.

Povod je Stephen Wood, koji je unatoč tome što je postao Karen White ostao predator i nastavio napadati žene i djecu, zbog čega je osuđen na kaznu doživotnog zatvora. 'Sigurnost ranjivih zatvorenica naša je najveća briga', izjavljivali su odgovorni iz britanskog ministarstva pravosuđa.

Dva nedavna događaja, dva zatvorska sustava, dva svijeta.

Dok je Brazil sa 713.300 zatvorenika po brojnosti četvrti u svijetu nakon SAD-a, Kine i Rusije, u Ujedinjenom Kraljevstvu ih je 83.600, gotovo triput manje na 100.000 stanovnika nego u Brazilu. U Norveškoj kaznu zatvora trenutno služi samo 4000, u Nizozemskoj tek 11.600 ljudi, pa takve ustanove u nekim zemljama zapadne Europe postaju sve praznije, toliko prazne da se u Nizozemskoj pretvaraju u privremeni smještaj za izbjeglice, u Finskoj je najzloglasniji zatvor preuređen u luksuzni hotel, u Sloveniji je bivši vojni zatvor postao hostel, a Norveška se hvali najljepšim zatvorima u svijetu.

Ispražnjeni zatvor De Koepel u Haarlemu, nedaleko od Amsterdama, tako je postao privremeni smještaj za azilante, zatvor Bijlmerbajes u Amsterdamu pretvoren je u kreativnu radionicu zvanu Lola Lik s prostorom za startupove, jezičnu školu i kafiće, a u planu je zatvaranje još četiri takve ustanove. U finskom zatvoru Katajanokka nekada se gledanje kroz prozor ćelije kažnjavalo trodnevnim gostovanjem u samici, a danas je to jedan od svjetski poznatih hotela s pet zvjezdica.

U Njemačkoj se nedavno prodavao stari zatvor u gradu Gera u saveznoj pokrajini Thüringen. Izgrađen kao pivovara, tijekom Drugog svjetskog rata služio je nacistima za smještaj prisilnih radnika u obližnjoj tvornici oružja, u vrijeme Istočne Njemačke Stasi je u njega slao politički posrnule građane, poslije pada Berlinskog zida bio je zatvor općeg tipa, a sada ga može dobiti svatko tko za njega plati 300.000 eura.

U Brazilu ne prodaju zatvore, a ni standard u njima nije usporediv s europskim, naročito norveškim. Dok je 2016. uslijed pretrpanosti i očajne organizacije u brazilskim reštovima glavu izgubilo 372 zatvorenika, norveški masovni ubojica Anders Breivik iste godine protestirao je zbog kršenja njegovih ljudskih prava jer mu nije bio dopušten pristup svim medijima. Brazilski zatvorenici sretni su kad dobiju krevet i ostanu živi, a Breivikov standard iza rešetaka toliko je nerealno luksuzan da ga neki zovu 'zatvorskom utopijom'.

U brazilskim zatvorima osoblje nema vremena za duhovni život zatvorenika, a u njemačkom nedaleko od Kölna organiziraju zen meditacije da im smanje psihološki pritisak zbog beznađa i osjećaja krivnje te ih lakše pripreme na život na slobodi.

Od 2000. broj se zatvorenika u Brazilu utrostručio, najviše zbog pojačane trgovine drogom. U Nizozemskoj se od 2006. do 2016. prepolovio, uglavnom zbog labavijeg zakona o narkoticima i fokusiranja na rehabilitaciju i korištenje nadzora pomoću elektroničkih narukvica. To se događa i u Hrvatskoj, u kojoj je broj od 5165 zatvorenika 2010. nakon sedam godina smanjen na 3190, ali ne zbog toga što su Hrvati manje krali, mlatili i ubijali, nego zbog promjene Kaznenog zakona i Zakona o kaznenom postupku.

Za razliku od Nizozemske, Finske i Norveške, koje zatvaraju stare, Francuska i Njemačka otvaraju nove zatvore pod pritiskom izbjegličke politike, straha od terorizma i vjerskog radikalizma. Emmanuel Macron najavio je gradnju tisuća novih ćelija i korištenje elektroničkih narukvica da smanji tenzije u jednom od najzagušenijih zatvorskih sustava u Europi. Mada nova izvješća njemačke policije govore o smanjenju kriminala, država obećava novim kapacitetima smanjiti pritisak na 180 zatvorskih ustanova. Zvuči nelogično, sve dok ministar unutarnjih poslova Horst Seehofer ne spomene novi prijedlog da se iza rešetaka strpaju stranci s odbijenicom za azil kako ne bi bez traga nestali kada saznaju datum deportacije.

Brazilci nemaju tu vrstu problema. Uz stalne pobune i brojenje mrtvih po njihovim zatvorima, glavna im je briga bila kako što udobnije smjestiti nekada omiljenog predsjednika države Lulu da Silvu, osuđenog na 12 godina zatvorske kazne zbog korupcije. Zasluživši VIP tretman, Lula je dobio ćeliju s privatnim nužnikom i toplom vodom, toplim obrocima i pravom na posjete jednom tjedno.