Nakon objave teksta o tome kako domaći ugostitelji umjesto fiskaliziranih računa kupcima, pretežito stranim turistima daju ponude, narudžbe i slične dokumente na temelju kojih naplaćuju svoje usluge i tako varaju državu javili su nam se brojni čitatelji koji su s nama podijelili svoja iskustva. Pokazalo se kako su ponude samo jedan od načina obmane, poneki ugostitelji i obrtnici pronašli su i daleko sofisticiranije načine za izbjegavanje plaćanja poreza
Jedan čitatelj se doista potrudio te nam je detaljno pojasnio kako funkcionira lanac prijevara kod jednog ugostitelja na splitskoj rivi. Razne ponude i narudžbe koje glume račune uglavnom daju stranim turistima, koji i ne slute prijevaru, ali i kako bi se zavarali inspektori u civilu.
>>> Ovdje pročitajte kako ugostitelji varaju izdavanjem nefiskaliziranih računa
'Ako inspektor i vidi ponude u sustavu, to nije ništa sporno jer se plaćanje ponude može odgoditi za 15 do 30 dana izdavanja. No to nije sve. Rade se i kopije računa, jer neki programi to dopuštaju, a to se koristi kod ponavljajućih narudžbi', kaže čitatelj. Drugim riječima, pet turista se 'zarunda', na kraju dobiju pet računa i sve izgleda korektno, osim što su platili jedan račun i četiri kopije, a novac od te četiri kopije vlasnik (ili konobar) sprema u džep.
vezane vijesti
Ne treba se sve niti kopirati. Recimo račun za kavu s mlijekom, primjerice, nakon odlaska gosta može se uzeti sa stola i podvaliti idućem gostu koji će piti kavu s mlijekom. Tada je podvalu još teže razotkriti jer je račun uredan, iznos odgovara stvarnom stanju jedino što može odati 'recikliranje' računa je provjera točnog vremena izdavanja računa.
Nadalje, upozorava čitatelj, inspektori u civilu vrlo su očiti, a kada ih konobar u jednom kafiću 'upeca', odmah upozori vlasnika koji zove vlasnike svih susjednih lokala. Dok tako nelojalna konkurencija brani svoje položaje inspektori i nemaju previše šansi za neki ozbiljniji 'ulov'.
Jasno, osim s računima, mulja se i sa zalihama i to paralelno. Čitatelj objašnjava: naručim sok u kafiću i umjesto boce dobijem sok u čaši. Za one koji ne znaju kako se cijedi mušterija i država, procedura izgleda ovako. Ugostitelj kupi sok, ili žestoka pića u trgovini i nikad ih ne uvede u zalihe kafića već ih ispod šanka toči iz boce. Potom izdaje račun ili 'ponudu' i naplaćuje. Slična je praksa, napominje nam čitatelj i u restoranima, gdje se priprema riba i meso iz privatnih zaliha, nabavljena bez računa.
Roba koja u restoran i kafić uđe na crno, legalizira se vrlo lako - storniranjem računa. 'Storniranje računa je posve legalno, ali se koristi tako da ugostitelj primjerice stornira račun za skupu riblju večeru na kojoj je poslužio ribu koju ju kupio tko zna gdje. Tako stanje robe uvijek ostaje ispravno, a nikome ništa nije previše sporno jer je i pravo kupca da se račun stornira. Zamislite samo da se dnevno stornira pet narudžbi od stotinu kuna i tako su stotinama lokala diljem naše obale', kaže nam IT stručnjak za fiskalizaciju koji je želio ostati anoniman.
A kako ne bi morali razbijati glavu s time što je zaista naplaćeno, što je otišlo sa zalihe, a što ispod šanka, neki ugostitelji pronašli su elegantno rješenje. Paralelne blagajne - jedna za državu i inspektore, druga za osobne potrebe, koja izdaje račune bez fiskalizacije i kodova za provjeru ispravnosti.
Oni sofisticiraniji prevaranti, zajedno s informatičarima koji su im uveli ili održavaju opremu ili softver za fiskalizaciju, odlaze toliko daleko da im upravljački program blagajne umjesto jedinstvenog identifikatora računa na lažnom računu ispisuje nasumične brojke i slova kako bi se odavao dojam da je na računu pravi identifikator kojim se može provjeriti je li račun fiskaliziran. 'Te brojeve nitko nikada ne provjerava, pa je rizik mali', kaže naš sugovornik.
'Bravo Columbo, otkrio si toplu vodu', ruga nam se čitatelj i poručuje kako se sve ove muljaže odvijaju već godinama. I potpuno je u pravu. Valja samo podsjetiti da se prošle godine, za vrijeme Svjetskog nogometnog prvenstva u Rusiji, kada je za vrijeme utakmica hrvatske nogometne reprezentacije bilo nemoguće pronaći slobodno mjesto u kafićima, izdalo tri posto manje (?!) računa nego prethodne godine u isto vrijeme. Osim ugostitelja, račune nisu izdavali niti prodavači suvenira, što je razbjesnilo ministra financija koji je na teren poslao inspektore.
Rezultat je bio odmah vidljiv, u vikendu u kojem su na teren izišli inspektori Porezne, broj izdanih računa porastao je za jedan posto. Marin Medak, iz Koordinacije ugostitelja Hrvatske prošli nam je tjedan poručio kako kukolj treba maknuti iz žita tj. kako sve one koji rade nelojalnu konkurenciju ugostiteljima treba maknuti s tržišta ili ih prisiliti da poštuju zakone.
