Na prvu loptu nije joj bilo jasno kako račun u ugostiteljstvu može proći bez fiskalizacije, pa nam ga je proslijedila i upitala o čemu je zapravo riječ. Odmah smo utvrdili da se uopće ne radi o valjanom računu, već o ponudi, što stoji i u njenom naslovu, iza kratice 'PN'.

Vizualno, ponuda izgleda gotovo isto kao račun, no nedostaju joj neki bitni elementi poput oznake načina plaćanja (gotovina, kartica) te jedinstveni identifikator računa i zaštitni kod izdavatelja obveznika fiskalizacije, putem kojih svaki kupac može provjeriti je li račun doista fiskaliziran. Na slici niže možete vidjeti kako izgleda ponuda koju je dobila naša čitateljica te kako uvjerljivo zavarava i simulira račun:

Idućeg dana, nakon ručka koji je naša čitateljica uredno podmirila u gotovini, krenula je na plažu iznajmiti ležaljke i suncobran.

Na njeno iznenađenje, ponovno je umjesto računa dobila ponudu, što sugerira da su ugostitelji našli rupu u zakonu kojom se izigrava država i koja se vjerojatno masovno koristi.

Neki ugostitelji se uopće ne skrivaju iza ovakvih 'ponuda', već bez pardona turistima dijele račune na kojima ne piše ni ime obrta ni adresa, a o kodovima za fiskalizaciju da i ne govorimo. Slovenska turistkinja koja je ovih dana posjetila Rovinj i Fažanu obilazila je i Brijune, na kojima joj je jedna privatna tvrtka za jedan izlet izdala fiskaliziran račun na iznos od 75 kuna, dok je na poleđini računa rukom ispisano 250 kuna, koliko je i platila.

Uz to, u Puli je dobila neobičan račun na kojem je iznos što ga treba platiti, a na kojem nema ni imena obrta koji ga izdaje, njegove adrese, OIB-a, ni kodova za fiskalizaciju.

No kako je do toga uopće došlo i zašto obrtnici na nekim dokumentima poput ponude moraju stavljati napis 'OVO NIJE FISKALIZIRANI RAČUN', koji je u ovom slučaju pomogao u dva slučaja otkrivanja utaje poreza.

Poslali smo Poreznoj upravi obje ponude i upitali ih varaju li ovi obrtnici, čiji su osobni podaci poznati redakciji, državu i porezne obveznike?

Pojasnili su nam kako prema odredbi Zakona o fiskalizaciji u prometu gotovinom obveznik fiskalizacije može iz bilo kojeg poslovnog razloga prije izdavanja računa izdati dokument na kojem navodi podatke o plaćanju, ali na njemu mora vidno pisati 'OVO NIJE FISKALIZIRANI RAČUN', što u ova dva slučaja i piše.

'Obveznik fiskalizacije obvezan je izdati fiskalizirani račun o obavljenoj konzumaciji sa svim elementima sukladno Zakonu o fiskalizaciji u prometu gotovinom', dodaju u Poreznoj i podsjećaju da se za ovakve prekršaje pišu kazne od 30.000 do 500.000 za pravne osobe, a od 30.000 do 300.000 za fizičke osobe i obrtnike.

Natpis 'OVO NIJE FISKALIZIRANI RAČUN' novost je u obrtničkom svijetu i zaživio je tek od ove godine, nakon izmjena Zakona o fiskalizaciji u prometu gotovinom. Namjera zakonodavca bila je uvesti taj uočljiv napis i obvezati obrtnike da ga stavljaju na sve dokumente koji nisu računi kako bi se izbjegle makinacije poput ovih što ih je prijavila naša čitateljica.

Upitali smo šefa Obrtničke komore Dragutina Ranogajca i Marina Medaka iz Koordinacije ugostitelja Hrvatske kako spriječiti pojavu izdavanja 'ponuda' i ostalih muljaža u ugostiteljstvu.

Kada smo Ranogajca upoznali s pričom naše turistkinje koja obilazi Istru i u svakom gradu koji posjeti dobije barem po jednu 'ponudu' ili 'narudžbu' ili uopće ne dobije račun, on nam je odvratio kako su takvi postupci ugostitelja za svaku osudu, ali je i dodao da ne vjeruje u našu priču.

'Ne vjerujem u vjerodostojnost takve priče, uz dužno poštovanje gospođi koja se javila. To posebno vrijedi za Istru, koja je u gornjem redu po poštivanju zakona. Što se tiče narudžbi, o tome ne mogu govoriti, ali znam da su neki ugostitelji krenuli s praksom njihova stavljanja na stol kada stigne piće, a kada gost traži plaćanje, izdaje mu se račun. Ako se ova priča dogodila, osuđujem takve postupke ugostitelja, ali ponavljam, samo ako su se dogodili', rekao nam je.

Medak pak kaže kako treba izvaditi kukolj iz žita: 'S Ministarstvom financija htjeli smo napraviti hodogram porezne kontrole kroz čitavu državu, prema kojem bi Porezna posjetila svaki objekt četiri do pet puta baš zato da se spriječi ovo. Strogo osuđujemo takve pojave. Upozoravam sve građane da, ako nisu dobili račun, nisu ga dužni ni platiti. Bez računa nema osnove za plaćanje. Koordinacija želi micati takve slučajeve, želimo fair play tržišnu utakmicu i želimo da se transparentno radi, a ne poticati nikakav kriminal.'

Pitamo Poreznu upravu jesu li česti ovakvi slučajevi prijevara i što po tom pitanju rade inspekcije, na što nam kriptično kažu kako se u sustavu fiskalizacije svakodnevno prate i analiziraju podaci o fiskaliziranim računima i temeljem obavljene analize rizika provode nadzorne aktivnosti. Građane podsjećaju da je svaki obveznik fiskalizacije dužan u poslovnom prostoru istaknuti obavijest o obvezi izdavanja računa te obvezi kupca da preuzme i zadrži izdani račun:

'Kupci te svi primatelji računa, za koje je izvršen postupak fiskalizacije, mogu provjeriti je li njihov račun prijavljen Ministarstvu financija, Poreznoj upravi, u roku od 30 dana od dana izdavanja računa, kao i sve uočene nepravilnosti prijavljivati putem besplatnog telefona 0800-10-01, web servisa Pišite nam ili dolaskom u najbližu ispostavu Porezne uprave', zaključuju u Poreznoj.