Naime, HDZ-ov saborski zastupnik Goran Marić sredinom kolovoza rekao je da je model konverzije kredita u švicarskim francima u eure, koji je predložio ministar financija Boris Lalovac, zapravo dobar jer predstavlja satisfakciju dužnicima te je naglasio da je HDZ prvi nudio takvo rješenje.

No šef najveće oporbene stranke odjednom razmatra crnogorski model, iako su dva modela teško usporediva.

Ponajprije zato što prijedlog izmjena Zakona o potrošačkom kreditiranju koji gura Lalovac još nije ni objavljen, zbog čega je nezahvalno uspoređivati domaći model s modelima susjeda, a potom i zato što je problem kredita u švicarskim francima u Crnoj Gori zapravo minoran.

Teret se dijeli na tri jednaka dijela

U Crnoj Gori samo su 683 kredita u 'švicarcima' i nudila ih je samo jedna banka – austrijski Hypo. Problem je riješen elegantno: Skupština Crne gore izglasala je Zakon o konverziji kojim će se obveze građana preračunati u eure i to po tečaju na dan sklapanja ugovora te uz fiksnu kamatu od 8,2 posto. Teret tečajnih razlika podijeljen je na tri jednaka dijela koje snose dužnik, država i banka.

S obzirom na to da u Hrvatskoj ima preko 60.000 kredita u 'švicarcima', da su ih godinama nudile gotovo sve banke, da su neki već otplaćeni i da je palo nekoliko presuda što se tiče valutne klauzule i promjenjivih kamatnih stopa, jasno je da je hrvatska priča previše kompleksna za primjenu crnogorskog modela.

Katarina Lucić iz Udruge Franak za tportal komentirala je Karamarkove izjave, a smatra ih začuđujućima:

'Čudno mi je da Karamarko govori to jer je dosad smatrao da je prijedlog Borisa Lalovca zapravo HDZ-ov. Sada im rješenje o konverziji odjednom nije dobro. Znači li to da, ako je Lalovac uzeo njihov prijedlog, njihova ideja također nije bila dobra?', pita se Lucić.

Što se crnogorskog modela tiče, smatra da usporedbe nisu moguće, pogotovo jer nisu poznati svi detalji konverzije. Uz to, kamatne stope u Crnoj Gori bile su daleko više, a kredita je bilo daleko manje.

'Crnogorski zakon o konverziji ima šest članaka. Naš ima šest stranica i jako mi ih je teško uspoređivati jer je hrvatski problem jako kompleksan', zaključila je Lucić.

'Još jedan Vladin štos'

U svom zauzimanju za crnogorski model Karamarko je rekao: 'Tu se ide na opterećenje banaka, a zapravo je to opterećenje državnog proračuna. Rekao sam da se možda trebalo naći rješenje onako kako je to riješila Crna Gora - da se taj teret rasporedi na dužnike, na banke i na državu; na neki način tu se mora naći nekakva ravnoteža, neko rješenje. Osim toga, nisu svi dužnici u istoj poziciji. Problem treba individualno rješavati.'

Kazao je da je ono što je ponudila Vlada 'opet jedan štos'. 'Oni su bacili tu priču - mi ćemo to riješiti, o tome se pričalo danima, gle kako su dobri, oni će riješiti jednu skupinu građana, ali gdje im je zakon, gdje su konkretni prijedlozi i kako oni to misle, gdje je reakcija banaka, kako će to izgledati? Ništa od toga i, što je najzanimljivije, sve to što predlažu je nakon 1. siječnja 2016. Kome to ostavljaju? Nama ostavljaju ta rješenja. Dakle, to je doista apsurdna situacija, tragičan skeč Vlade koja nije mogla učiniti gori posao nego što ga čini', izjavio je Karamarko.

Podsjetimo, zakonsko rješenje vezano uz kredite u švicarskom franku trebalo bi se ovoga tjedna naći na sjednici Vlade jer je u planu da idućeg tjedna bude na redovnoj sjednici Hrvatskog sabora.