U HŽ-u trenutačno radi gotovo 13.000 ljudi uz još njih 5.500 koji su zaposleni u ovisnim društvima. Od 2003. broj ljudi je, naveo je Kalmeta, smanjen za 3.300, ali još uvijek ima viška djelatnika.

'Željeznica je zastario i okoštao sustav u koji desetljećima nije bilo znatnijih ulaganja. Modernizacijom sustava normalno je da će se morati ići u smanjivanje broja zaposlenih. Taj proces će ovisiti o financijskim sredstvima', rekao je Kalmeta.

Najveći je problem HŽ-a, naglasio je ministar, to što dosad nije bilo kvalitetnih projekata kojima bi se povukao novac iz pretpristupnih fondova Europske unije. O njima će ovisiti brzina restrukturiranja željeznice, jer državni proračun ne može sam financirati započete projekte.

'U HŽ – Infrastrukturi oformljen je novi tim ljudi koji će raditi samo na projektima. Na sreću, sredstva koja nismo povukli nisu izgubljena. Dogovorili smo da se taj novac prebaci za pripremu tehničke dokumentacije za pomoć iz fondova EU-a', istaknuo je ministar.

Ove godine uložit će se oko 780 milijuna kuna u željezničku infrastrukturu, a od toga će iz 'EU kase' doći oko 115 milijuna kuna. Većina tog novca namijenjena je za tri velika projekta – obnova pruga Vinkovci – Novska, Okučani – Novska i zamjena sustava osiguranja na Zagrebačkom kolodvoru.

Dovoljna broj kvalitetnih projekata bit će još važniji iza 2012. kada se očekuje da ćemo ući u EU, jer će tada za željeznicu u Hrvatskoj biti namijenjeno oko 350 milijuna eura nepovratnih sredstava.

Predstavnik poslodavaca, dopredsjednik GSV-a, Ivica Mudrinić istaknuo je da željeznicu treba što prije redefinirati i odrediti njezin strateški položaj.

'HŽ dobiva velike subvencije iz proračuna, a zapošljava ozbiljan broj ljudi što sve pada na teret poreznih obveznika', istaknuo je Mudrinić.