Ministarstvo financija ovih će dana objaviti svoje prijedloge izmjena Zakona o potrošačkom kreditiranju i Zakona o kreditnim institucijama, čije su same najave osim lavine proturječnih reakcija javnosti izazvale i nove prijepore u vladajućoj koaliciji, piše Novi list
Sve su se reakcije uglavnom ticale mogućnosti da se ograniči minus na tekućem računu građana na jednu mjesečnu plaću, dok se o ostalim namjerama, ograničavanju kamata na stambene kredite i utvrđivanju parametara za promjenjive kamate malo govorilo.
Poučeni tim iskustvom, ali i time da je njihov prijedlog zakona o porezu na nekretnine koalicijski HNS pokopao i prije nego su vladine koordinacije počele raspravljati o njemu, u Ministarstvu financija o novim zakonima ne žele govoriti i ističu da će javna rasprava započeti kad objave prijedloge na svojim stranicama
Međutim, iz izvora bliskih središnjoj banci, ali i poslovnim bankama, Novi list doznaje da bi se u novom zakonu mogla značajno smanjiti gornja granica kamata koje se obračunavaju na potrošačke kredite pa tako i kamata koje se obračunavaju na minuse na tekućim računima. Iako se oko toga, napominju izvori, još pregovara plan je ograničiti kamatu na potrošačke kredite na deset ili čak devet posto.
Trenutno je ta kamata 12 posto, jednaka je zateznoj kamati, odnosno kaznenoj kamati koja se građanima obračunava ako ne plaćaju svoje obveze na vrijeme. Maksimalna kamata koju banke mogu naplaćivati na potrošačke kredite tako više ne bi bila izjednačena sa zateznom kamatom, nego bi bila posebno određena.
