Svakako pozdravljamo novu regulativu, ali napominjemo da ona nije dostatna i morat će se dodatno popraviti želi li vlada uistinu učiniti bitne pomake, priopćili su iz udruge, napomenuvši da će tijekom javnog savjetovanja uputiti svoje prigovore i prijedloge.

Posebno su se osvrnuli na dio koji se odnosi na banke i prodaju agencijama dugovanja po "lošim" kreditima, pri čemu je, navode, riječ o kreditima dužnika čiji ugovori su raskinuti uslijed neplaćanja dužničkih obveza.

Kao temeljne nedostatke u predloženoj zakonskoj regulativi su apostrofirali to što se ne odnosi na potrošačke kredite koji nisu stambeni, a premašuju iznos od 132.722 eura.

Naime, naveli su, Zakon o potrošačkom kreditiranju odnosi se samo na potrošačke kredite do toga iznosa, dok se za ostale potrošačke kredite - koji nisu stambeni, primjenjuju odredbe Zakona o zaštiti potrošača.

"Potpuno je neprihvatljivo da se novi zakoni ne odnose u potpunosti na primjerice potrošačke hipotekarne kredite iznad 132.722 eura, jer i ti krediti su potrošački, samo što se na njih ne primjenjuje Zakon o potrošačkom kreditiranju, a u temeljnom novom zakonu za agencije odredbe o potrošačkim kreditima nisu dostatne za sve ono što je potrebno propisati", istaknuli su iz udruge Franak.

Također, navode iz udruge, regulativa ne sadrži važnu odredbu o načinu otplate duga za potrošače tako da se najprije otplaćuje glavnica, pa tek potom zatezne kamate.

Nadalje, kažu, regulativa ne sadrži jasno naznačene odredbe o tome da se ugovori o kreditu s nepoštenim ugovornim odredbama ne smiju naplaćivati odnosno ovrhe su za takve kredite zabranjene, kako na temelju prava EU-a, tako i na temelju revizijskih odluka Vrhovnog suda.

Odavno smo predlagali da HNB bude mjerodavan za nadzor

Iz udruge Franak su, pobrojavši neka predložena zakonska rješenja, primjerice da se dužnik mora informirati o namjeri prodaje dugovanja agenciji, da je prije prodaje duga banka obvezna dužniku ponuditi neke olakšice u otplati kredita, kao i da agencija smije kontaktirati dužnika samo jednom mjesečno, posebno komentirali prijedlog da se za nadzor nad poslovanjem agencija u segmentu otkupljenih kredita određuje Hrvatska narodna banka (HNB).

"Udruga Franak je odavno predlagala da HNB bude mjerodavan za nadzor, ali je to odbijano sve dosad, kada pod prisilom Unije naša vlada to mora regulirati novim propisima"; ustvrdili su iz udruge.

Podsjetimo, ministar financija Marko Primorac prošli je tjedan predstavio prijedlog zakonskog paketa kojem je cilj bolja regulacija i nadzor rada raznih subjekata koji se bave otkupom i naplatom potraživanja, kako bi se poboljšala zaštita potrošača.

Predloženi zakonski paket obuhvaća izmjenu dva zakona, onaj o stambenom potrošačkom kreditiranju i o potrošačkom kreditiranju, a tu je i prijedlog novog zakona - o načinu, uvjetima i postupku servisiranja i kupoprodaje potraživanja.

Zakonski paket će u javnom savjetovanju biti do 26. kolovoza, a plan je da 14. rujna sa sjednice Vlade zakonske inicijative budu upućene u saborsku proceduru, rekao je tada Primorac.