Početak tjedna donio je povijesni trenutak na svjetskom tržištu nafte kad se cijena barela sirove nafte u ponedjeljak stropoštala prvotno ispod razine od samo dva dolara za barel, a nakon toga i u negativne vrijednosti. U trenutku pisanja ovog članka ona je oscilirala oko vrijednosti od -28 dolara za barel, a u jednom trenutku se prodavala i po -40,32 dolara. Konkretno to bi značilo da su proizvođači spremni prerađivačima i potrošačima platiti da ovi koriste njihovu naftu.

Razlozi za krah leže u neizvjesnosti oko ekonomskih posljedica pandemije koronavirusa te sukobu glavnih proizvođača nafte. Nastavak pandemije donio je neizvjesnost u to koliko se brzo može oporaviti ozbiljno zakočena svjetska ekonomija. Višak proizvodnje, višak nafte u zalihama i nemogućnost proizvođača da zakupe nove spremnike stvorili su kaos i cijena WTI barela nafte se srušila na nikad zabilježenu razinu.

WTI (West Texas Intermediate) predstavlja cijenu barela nafte točno poznate kvalitete s točno poznatim mjestom isporuke u mjestu Cushing u američkoj saveznoj državi Oklahomi, i jedna je od najpoznatijih osnovnih cijena temeljem koje se onda računaju ugovori za kupoprodaju nafte. Negativna cijena odnosi se na naftu koja bi se trebala isporučiti u svibnju. Ona za isporuku u lipnju drži se na dvadesetak dolara po barelu.

Trgovina ugovorima za isporuku nafte u svibnju na njujorškoj burzi NYMEX završava u utorak. Na burzama je uobičajeno da kako se primiče kraj roka za trgovanje naftom s isporukom u idućem mjesecu cijene postaju bliže onima na realnom tržištu jer bi brokeri u suprotnom mogli zarađivati na razlici u cijenama. Kako su svi kopneni spremnici nafte u ovom trenutku puni, realna cijena jest negativna jer proizvođači više ne mogu pronaći slobodne kapacitete za proizvedenu naftu. Spremnici su puni jer se nafta, odnosno njeni derivati zbog mjera uvedenih kako bi se spriječilo širenje pandemije, ne troše. Također, negativna cijena posljedica je i činjenice da su se mešetari u ovom trenutku spremni riješiti svojih ugovora za isporuku nafte u svibnju i s velikim gubitkom jer bi u suprotnome morali stvarno preuzeti tu naftu koju nemaju gdje smjestiti.

Brent nafta, još jedna od poznatih osnovnih cijena nafte, a odnosi se na naftu crpljenu iz Sjevernog mora držala je cijenu od oko 25 dolara po barelu, no brokeri koji trguju tom naftom već trguju s isporukom nafte u lipnju.

Početkom ove godine barel WTI nafte prodavao se po šezdesetak dolara. U međuvremenu nafta je jeftinila kako se širila pandemija i kako su sve očitiji postajali mogući ekonomski zastoji u cijelom svijetu. Na to se nadovezao sukob između Rusije i Organizacije zemalja izvoznica nafte (OPEC, Organization of Petroleum Exporting Countries) predvođene Saudijskom Arabijom oko količine nafte koju planiraju staviti na tržište. Rusija nije pristajala na privremeno smanjivanje proizvodnje kako bi se podigla cijena nafte na što je Saudijska Arabija odgovorila pojačanom proizvodnjom kako bi Rusiju natjerala na uzmak.

Saudijska Arabija, odnosno njena državna korporacija zadužena za crpljenje i preradu nafte Saudi Aramco, je lani izlistala svoje dionice na burzi. Iz dokumenata koji su pratili tu transakciju saznalo se da se radi o jednoj od najprofitabilnijih kompanija u svijetu, a njeni menadžeri tvrde da može proizvoditi naftu uz dobit čak i po cijeni nižoj od tri dolara po barelu.

Cijene nafte na svjetskom tržištu su stotinjak godina (od početka aktivnog crpljenja, prerade i korištenja šezdesetih godina 19. stoljeća) nominalno gledajući bile uglavnom stabilne na nekoliko dolara po barelu, no realno je vrijednost jednog barela bila i viša. Porast iznad nominalnih desetak dolara po barelu, na nama poznate razine, krenuo je početkom sedamdesetih s prvom naftnom krizom koja je uslijedila zbog nestabilnosti na tržištu i u globalnoj geopolitici.

Kaos na tržištu će izazvati kaos i u proračunima država poput Rusije i Saudijske Arabije koje dobar dio novca ostvaruju od izvoza crnog zlata. Sigurno je i da će nastati problemi u manje-više svim naftnim kompanijama koje ne mogu proizvoditi i prodavati sirovu naftu niti po niskoj, a kamoli negativnoj. Posljednjih desetak godina Sjedinjene Američke Države postale su najveći svjetski proizvođač nafte zahvaljujući crpljenju nafte iz škriljevca, postupka koji je skuplji od klasičnog načina dobivanja nafte i procjenjuje se da je profitabilan tek kad je cijena barela oko 50 dolara ili više.

Jeftina nafta mogla bi pomoći u bržem oporavku od krize izazvane pandemijom, no pitanje je kakve će točno reperkusije biti i hoće li kompanije moći iskoristiti ovaj krah. Transportna industrija, koja je također dobrim dijelom stradala u pandemiji, zasigurno će pozdraviti nisku cijenu goriva, no neizvjesnost oko ritma oporavka i toga koliko dugo velike energetske kompanije mogu izdržati nisku cijenu dalje će produljivati nesigurnost na tržištu.