Posljednjih nekoliko tjedana iz Australije ne prestaju stizati vijesti o katastrofalnim požarima izazvanim, između ostalog, rekordnim vrućinama i sušom, a ovih su se dana pojavile i prve procjene materijalne štete proizašle iz ove prirodne nepogode.

Stručnjaci analitičke tvrtke Moody's Analytics drže da će štete vrlo vjerojatno premašiti iznos od 4,4 milijardi dolara, koliko je iznosila šteta nastala u dosad najgorim australskim požarima, onima iz veljače i ožujka 2009., kad je smrtno stradalo više od 170 ljudi, a izgorjelo više od 3500 kuća.

Tada su požari pogodili naseljenija ruralna područja nego što je to slučaj ove sezone, i izgorjela je površina od oko 450 tisuća hektara. U požarima prošle i ove godine dosad je vatra zahvatila oko 8,4 milijuna hektara, odnosno površinu koja odgovara veličini cijele Austrije, a neke procjene sežu čak i do 10 milijuna hektara. Ljudske žrtve su zasad ipak niže jer je potvrđeno 28 smrtno stradalih, no brojka izgorjelih kuća i građevina se približava 6000.

Ekonomisti procjenjuju da će požari sniziti ionako anemično povjerenje australskih potrošača i prouzročiti dalekosežniju štetu kroz onečišćenje okoliša s izravnim posljedicama na poljoprivredu i turizam. Rizik od još veće štete za gospodarstvo, osim one izravne u regijama obuhvaćenim požarima, postoji i zato jer sezona požara nije ni blizu kraju.

Dosad prijavili 644 milijuna dolara štete

'Sezone požara' u Australiji drukčije su od onih na koje smo navikli u Hrvatskoj i Europi. Kod nas se razdobljem povećane opasnosti smatraju tri sušna ljetna mjeseca, dok u Australiji, radi toplije klime, opasnost od požara gotovo da ne prestaje. Požarne sezone traju od lipnja do svibnja iduće godine (od jedne do druge australske zime) i svaka nosi materijalne, a nerijetko nažalost i puno skuplje, ljudske, žrtve.

Analitičari Moody'sa, čije riječi prenosi britanski The Guardian, napominju da je u prošlosti materijalna šteta u australskim požarima uglavnom bila ograničena na lokalnu privredu koja bi se našla izravno na putu vatrene stihije. No, zbog veličine požara ove sezone rizik za šire makroekonomske posljedice je veći. Uz požare, na australsku ekonomiju negativno utječe i dugo razdoblje suše zbog čega raste pritisak na rast cijena svježeg voća i povrća.

Turizam je već pretrpio ozbiljan udarac, napominju u Moody'su, a iz turističke industrije stižu procjene da će biti potrebne stotine milijuna dolara za obnovu. Popularna ljetna odredišta bilježe pad broja gostiju jer dim i opasnost od širenja požara tjeraju i domaće i strane goste.

Šire posljedice po gospodarstvo mogu se očekivati i zbog zagađenja zraka koje je pogodilo oko 30 posto australskog stanovništva. Nečisti zrak pridonosi smanjenju produktivnosti radnika, zbog njega rastu zdravstveni troškovi i smanjuje se urod. Iz australske industrije osiguranja stižu informacije da su dosad prijavljene štete od 644 milijuna dolara.

Smanjeno povjerenje potrošača dodatno će povećati pesimizam u gospodarstvu. Stručnjaci nagađaju da bi australska središnja banka uskoro mogla sniziti novčane kamatne stope kako bi na taj način pokušala potaknuti gospodarstvo. No, ekonomisti drže da bi povećana izravna proračunska potrošnja vjerojatno bila efikasnija jer se fiskalnim mjerama mogu bolje potaknuti izravno pogođeni sektori.

Vlada premijera Scotta Morrisona već je obećala dvije milijarde dolara pomoći, no taj će novac biti raspoređen na iduće dvije godine. Obnova u područjima stradalim požarom obično služi kao poticaj lokalnoj ekonomiji, no ove godine bi ona mogla biti odgođena jer požari i dalje plamte.

Skupe japanske i kineske katastrofe

Iako se materijalna šteta od požara u Australiji ove godine penje na zabrinjavajuću razinu, ona je i dalje među relativno prihvatljivim iznosima u odnosu na neke puno skuplje prirodne katastrofe. Na samom vrhu, među prirodnim nepogodama koje su prouzročile najveću materijalnu štetu nalaze se potres i tsunami koji su pogodili Japan u ožujku 2011. godine. Taj je događaj najpoznatiji po havariji nuklearne elektrane u Fukušimi, a sveukupna šteta od te katastrofe procjenjuje se na između 360 i 400 milijardi dolara.

Japan je zadesila i druga najskuplja prirodna katastrofa u modernoj povijesti, a to je bio potres koji je 1995. pogodio grad Kobe i njegovu okolicu u južnom dijelu Japana. U potresu je stradalo više od pet tisuća ljudi, a materijalna šteta se procjenjuje na između 200 i 300 milijardi dolara.

Na trećem mjestu najskupljih prirodnih nepogoda nalazi se još jedan potres, i to onaj koji je 2008. pogodio kinesku provinciju Sičuan. Tada je stradalo gotovo 90 tisuća ljudi, a šteta se procjenjuje na između 150 i 200 milijardi dolara.

Goleme štete tropskih uragana

Općenito, među najskuplje prirodne nepogode spadaju tropski uragani koji u ljetnim i jesenskim mjesecima iz sredine Atlantskog oceana kreću u smjeru Kariba i jugoistočnog dijela Sjedinjenih Američkih Država. Šteta koju je izazvao uragan Katrina 2005. procjenjuje se na oko 125 milijardi dolara, a otprilike toliko je iznosila i šteta koju je napravio uragan Harvey 2017. Više od 50 milijardi dolara štete SAD-u i karipskim državicama nanijeli su još i uragani Maria i Irma 2017. te uragan Sandy 2012. godine.

Požari bi se na listi prirodnih katastrofa, prema uobičajenom mjerilu materijalnih šteta, zapravo mogli svrstati u 'jeftinije' nepogode. Posljedica je to činjenice da izgara uglavnom raslinje u divljini, a materijalna šteta raste kad stradaju ljudske građevine i infrastruktura.

Najskupljim požarima dosad smatra se niz požara koji je pogodio američku saveznu državu Kaliforniju u ljeto 2018., u kojima je izgorjela imovina od blizu 25 milijardi dolara. Dvije godine ranije, na sjeverozapadu kanadske provincije Alberte izgorjelo je gotovo 600 tisuća hektara u blizini grada Fort McMurraya, a šteta u tom požaru, u kojem je stradalo više od 3000 građevina, procjenjuje se na 12,5 milijardi dolara.