U dijeljenje pravde u utakmici tržišnog natjecanja AZTN je krenuo kažnjavajući male. Prva kazna za kartel u Hrvatskoj izrečena je osječkim pekarima koji su na sastanku u tamošnjem udruženju obrtnika dogovorili da kruh poskupi na osam kuna. Josip Tica s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu upozorava da je zakonska regulativa u Hrvatskoj loša te da AZTN mora predložiti zakon koji će u stvarnosti prepoznati oligopol
Kazna za pekare je simbolična, slučaj su u AZTN-u okarakterizirali kao 'naivni kartel', no značajna je jer je prvi put, čak dvije godine nakon što je Agencija dobila tu zakonsku mogućnost, izrečena kazna za kartelsko udruživanje u Hrvatskoj. Što je sa starim slučajevima, poput medijskog kartela, kada je Agencija utvrdila da je devet nakladnika dogovorilo zabranjen sporazum kojim su novine poskupjele za jednu kunu i poslala ih, sukladno starom zakonu, na sud? Hoće li ponovo biti otvoreni?
'Stari slučajevi udruživanja za kartel ne otvaraju se ponovno, oni su zaključeni i poslani prekršajnom sudu. Mogu se otvoriti novi slučajevi i pozivamo sve, tkogod ima saznanja, da nam ih anonimno prijavi. Karteli ne padaju bez zviždača!' odgovorili su tportalu iz AZTN-a.
No i to bi se moglo promijeniti! Slučajevi se možda ipak vrate Agenciji na čijem je čelu Olgica Spevec s obzirom na to da je stav Visokog prekršajnog suda da se prekršajni sudovi, budući da se promijenio zakon, proglase stvarno nenadležnima i rješavanje vrate AZTN-u.
Josip Tica, s Katedre za makroekonomiju i gospodarski razvoj na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu, objašnjava da se oligopol, koji ide na štetu potrošača, stvara u područjima gdje je mali broj sudionika na zatvorenom tržištu, gdje jedan ili više sudionika drži 60 posto tržišta.
'U prvom redu to su energetika, zatim telekomunikacije i banke, koje zbog posebnih odnosa u društvu obično ne dođu na red. Zatim su to maloprodaja i profesionalne usluge koje su zatvorile ulaz konkurenciji, kao što su javni bilježnici', kazao je Tica za tportal.
Upozorava da je zakonska regulativa u Hrvatskoj loša te da se AZTN mora pozabaviti ekonomskom strukom i predložiti zakon koji će u ekonomskoj realnosti prepoznati oligopol. 'Oligopol se može utvrditi precizno matematički na temelju ponašanja na tržištu: ako ste se dogovorili s drugim sudionikom na tržištu - imat ćete jednu cijenu i jednu količinu proizvodnje, a nemate li dogovor imat ćete drukčiju cijenu i količinu proizvodnje', objašnjava on.
Zakonske apsurde pojasnio je na primjeru tržišta stanova, na kojem se neće moći dokazati dogovaranje cijena na sudu, jer da bi građevinari bili kažnjeni moraju prekršiti zakon koji se ne temelji na 'matematici' nego na obilježju ponašanja.
'Primjerice, morao bi postojati zapisnik sa sastanka o dogovoru, iako je jasno da se može postići dogovor o cijenama i bez zapisivanja. Monopol, oligopol ili kartel mogu se prepoznati i na osnovi ekstra velikog profita, koji konkurencija ne ugrožava. U takvim slučajevima postoji osnovana sumnja o prešutnom dogovoru', upozorio je.
