Internet ponekad zaista može biti rudnik podataka i informacija, često i na temelju stavova njegovih korisnika. Tako se, recimo, u Kini pojavio čitav sleng, odnosno fraze koje označavaju trenutne probleme s kojima se tamošnje društvo suočava, od gospodarskog usporavanja, sve veće izolacije na globalnoj sceni, pa do pada nataliteta i slabe socijalne zaštite.

Primjerice, izraz 'tangping' (ležati ravno), kojim se opisuju mlađe generacije Kineza koji ne žure raditi pod pritiskom u domaćem gospodarstvu. Čest je izraz i 'runxue' (filozofija trčanja), koji se odnosi na sve veći broj ljudi koji žele emigrirati. No, postoji i riječ 'neijuan', koja doslovno znači kotrljanje prema unutra, odnosno involuciju, sociološki koncept koji označava društvo koje se više ne može razvijati, ma koliko god se trudilo. Isti se koncept može primijeniti i na pojedinca.

Nakon desetljeća brzog rasta, mlađe generacije Kineza, naročito milenijalci i generacija Z osjećaju da više ne postoje poslovne prilike koje su bile dostupne njihovim roditeljima te da naporan rad više ne nudi zajamčene nagrade ili zadovoljstvo.

Vlasti ne žele širenje te ideje

Sve je kulminiralo još 2020. godine kad se na internetu pojavila snimka studenta prestižnog Sveučilišta Tsinghua kako vozi bicikl dok istovremeno prebire po otvorenom laptopu naslonjenom na upravljač. To je ubrzo postao meme pod nazivom 'involutivni kralj Tsinghue', označavajući uzaludnu borbu za napretkom. 

Kinesko vodstvo svjesno je takvog stava među mlađom populacijom. Naime, jasno su dali do znanja da ne žele širenje ideje 'neijuana' na veće razine od sadašnjih. Guardian piše kako su glavni kreatori kineske ekonomske politike iza zatvorenih vrata Središnje ekonomske radne konferencije govorili o 'ispravljanju involucionarne konkurencije'.

Čak je i kineski premijer Li Qiang na summitu u Davosu još tijekom lipnja upozoravao na 'spiralnu involuciju' u svjetskom gospodarstvu. S obzirom na to da je Kina druga najjača ekonomija svijeta, jasno je da ovakvi stavovi ne bacaju dobro svjetlo na ekonomska zbivanja u zemlji. 

Involucija u praksi

Kako 'involucija' izgleda u praksi? Dovoljno je reći da je tijekom lipnja prošle godine nezaposlenost mladih u Kini dosegla rekordnu stopu od 21,3 posto. Potom su vladajući na neko vrijeme prestali objavljivati podatke, da bi to ponovno nastavili, ali po revidiranim metodama koje su, primjerice, iznjedrile podatak da je stopa nezaposlenosti mladih od 16 do 24 godine u gradovima čak 17,1 posto. 

Iako su tijekom pandemije covida-19 mnogi bili fizički zarobljeni, velik je broj ljudi osjećao i ekonomsku zatvorenost. Naime, pojam 'neijuan' često se odnosi na opisivanje određenih grana kineskog gospodarstva. Vlasti u proteklih nekoliko godina masovno ulažu u 'novu kvalitetu proizvodnih snaga', dajući prednost istraživanjima, razvoju i proizvodnji u visokotehnološkim sektorima poput energetike te autoindustrije s naglaskom na solarnu energiju i električna vozila. 

No, prekomjerna proizvodnja, zajedno sa sankcijama iz SAD-a i Europske unije, dovela je do rasta cijena u nekim sektorima, što je naštetilo profitabilnosti. Kako su te industrije hiperkonkurentne, mladima je, unatoč tome što su obrazovaniji od prethodnih generacija, bilo gotovo nemoguće pronaći posao. 

To se naročito osjetilo od 2021. godine i uvođenja takozvane politike 'dvostrukog smanjenja'. Vlasti su, kako bi smanjile pritisak na učenike, zabranile online i offline podučavanje uz naknadu, uništavajući tako čitav jedan izvor zarada. Jedna je studija pokazala da je zbog toga oko 10 milijuna ljudi izgubilo posao.