Drugo najveće svjetsko gospodarstvo emitira najviše stakleničkih plinova koji ubrzavaju klimatske promjene. Kina je obećala da će doseći vrhunac emisija ugljika do 2030. i da će ih do 2060. svesti na neto nultu razinu.

Kina je zadnjih mjeseci bila pogođena s nekoliko ekstremnih vremenskih nepogoda koje klimatske promjene čine sve intenzivnijima. Trenutačno gradi kapacitete za iskorištavanje obnovljivih izvora energije od 339 GW, uključujući 159 GW energije vjetra i 180 GW solarne energije.

To je "gotovo dvostruko više od ostatka svijeta zajedno", po istraživanju Globalnog energetskog monitora, američke nevladine organizacije. Po tome je daleko ispred drugoplasiranog SAD-a koji gradi samo 40 GW, po izvješću.

Je li ovo prekretnica?

Kina je počela pripremne radove za izgradnju trećine kapaciteta za energiju vjetra i Sunca koje je do sada najavila, u odnosu prema globalnom prosjeku od samo 7 posto.

To doduše prate neki nedostaci. Kineska elektroenergetska mreža oslanja se na termoelektrane na ugljen kada poraste potražnja za energijom. I teško prenosi obnovljivu energiju proizvedenu u zabačenim sjeverozapadnim regijama do gospodarskih središta na istoku. No ukupni kineski kapaciteti za energiju vjetra i Sunca trebali bi ove godine premašiti ugljen, po izvješću.

Brz razvoj obnovljivih izvora energije budi nadu da će kineske emisije ugljika doseći vrhunac prije od očekivanog.

Kina nije izdala nove dozvole za čeličane na ugljen

U odvojenom izvješću objavljenom u četvrtak, Centar za istraživanje energije i čisti zrak (CREA) objavio je da Kina nije izdala nove dozvole za čeličane na ugljen u prvoj polovici 2024.

To je prvi put na polugodišnjoj osnovi da nisu izdane nove dozvole otkako je Kina u rujnu 2020. objavila dva cilja za ugljik, što je neovisna istraživačka organizacija pozdravila kao moguću "prekretnicu". Dva cilja odnose se na vrhunac emisija ugljika do 2030. i ugljičnu neutralnost do 2060.