Predstavljajući promjene koje će tada nastupiti, ravnatelj Carinske uprave Zlatko Grabar pojasnio je da se u robnom i putničkom prometu između Hrvatske i ostalih članica EU u carinskom sustavu u potpunosti uspostavlja sloboda kretanja te će se robe unutar EU kretati samo uz fakturu ili drugi sličan dokument.

U robnoj razmjeni s trećim zemljama, nečlanicama EU, ništa se značajnije ne mijenja, jer je hrvatsko zakonodavstvo na tom području već usklađeno s pravnom stečevinom EU, istaknuo je Grabar.

U putničkom će prometu kretanje putnika i roba na granicama sa susjednim članicama EU nadzirati samo policija, a u poštanskom prometu sa članicama EU više neće biti ograničenja i plaćanja davanja.

U putničkom i poštanskom prometu s trećim zemljama također nema bitnijih prometa, osim povećanja nekih olakšica u putničkom prometu i dopuštenih količina roba na koje se ne plaća carina. Primjerice, umjesto dosadašnjih tisuću kuna, od 1. srpnja od plaćanja carine bit će oslobođena roba za osobnu uporabu vrijedna do 300 eura, a bez davanja na teritorij Hrvatske moći će se uvesti npr. 200 cigareta, 50 mililitara parfema, jedna do dvije litre alkoholnih pića (ovisno o udjelu alkohola) ili npr. 16 litara piva.

Izvan EU, u poštanskom će prometu carine i PDV-a biti oslobođene pošiljke vrijedne do 22 eura, ako su pošiljatelj i primatelj pravna osoba, odnosno 45 eura, kod fizičkih osoba.

Kod unosa motornih vozila iz EU će se pak plaćati poseban porez, i to prije prve registracije u Hrvatskoj, a povrat tog poreza bit će moguć ako se vozila nakon toga izvezu iz Hrvatske.

Specifičnost u carinskom postupanju nakon 1. srpnja je Neumski koridor, gdje se prekida kontinuitet teritorija EU, i za koji vrijede posebna pravila, posebno u robnom prometu.

Naime, za domaću robu (iz RH i EU) vrijednu do 10.000 eura bit će potrebna samo isprava o statusu robe, npr. račun. Za vrijedniju robu obvezne su dosadašnje sigurnosne isprave. Proizvodi životinjskog podrijetla tim će se koridorom pak moći voziti samo u vozilima koje plombira Carinska uprava, dok je promet živim životinjama zabranjen, osim za do pet kućnih ljubimaca, pa će se one morati prevoziti trajektom između Ploča i Pelješca.

U vrhuncu prometa, obično u turističkoj sezoni, kroz taj koridor prođe oko 600 robnih pošiljki - dvije trećine prema Dubrovniku, jedna prema sjeveru, a od toga je oko 90 posto pošiljaka namijenjeno unutarnjoj trgovini, a oko 10 posto prolazi dalje, prema Crnoj Gori, rekao je zamjenik ravnatelja Carinske uprave Bosiljko Zlopaša, dodavši kako se posebni zastoji zbog novih pravila na tom koridoru ne očekuju.

Jedna od novosti nakon ulaska u EU je i mogućnost da hrvatski poduzetnici robu iz trećih zemalja ocarine u bilo kojoj zemlji EU, odnosno da poduzetnici iz ostalih EU zemalja to učine u Hrvatskoj.

Pritom 75 posto naplaćane carine čini izravni prihod EU, a 25 posto ide u nacionalni proračun. S tog se osnova zasigurno očekuje smanjenje carinskih prihoda u hrvatskom proračunu, ali su u svim carinskim ispostavama djelatnici upućeni da poduzetnike sa svog područja informiraju o svim promjenama te ih zamole da robu nastave cariniti u Hrvatskoj, kazao je Grabar.

Promjene u carinskom sustavu ujedno su smanjile i potrebu za carinskim službenicima na graničnim prijelazima, no Grabar je kazao kako je to riješeno preraspodjelom 300 službenika na druga mjesta unutar državne službe, a još 200 unutar carinskog sustava te da otkaza nije bilo niti će ih biti.

Naime, Carinska će uprava ojačati svoje mobilne ekipe, koje vrše carinski nadzor na cijelom teritoriju zemlje. Tihe je ekipa sada sedam, a Grabar je kazao kako je namjera taj broj znatno povećati i u njih uključiti 200 do 250 ljudi.