Jedan od članova savjeta, Željko Uhlir, državni tajnik u Ministarstvu prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine za HRT je pojasnio koja će točno biti uloga spomenutog Savjeta za obnovu.

'Stručni savjet, kao što mu ime govori ima značajnu ulogu. Sastavljen je od 20-tak predstavnika stručnih tijela, od komora koje sudjeluju u procesu gradnje do Pravnoga fakulteta, Instituta za povijest umjetnosti. Iz toga se vidi koliko je multidisciplinarno područje koje pokriva i Zakon o obnovi zgrada i tema o obnovi glavnoga grada nakon potresa. Dakle svi oni koji mogu pomoći i doprinijeti da obnova bude što kvalitetnije obavljena', rekao je Uhlir.

Najavio je da će se na današnjoj sjednici savjeta temeljito raspraviti prijedlog Prvog programa mjera kojeg je Ministarstvo graditeljstva napisalo na preko 90 stranica i koji uređuje osnovne elemente pokretanja obnove u gradu Zagrebu. No to ne znači da će odmah krenuti natječaji i javni pozivi.

'Do natječaja će proći još određeno vrijeme jer treba poštovati demokratske procedure. Prvi program mjera će ići i u kratku javnu raspravu, mora proći mišljenja državnih tijela te zatim biti usvojen na Vladi. Tek nakon toga će se ići na raspisivanje javnih natječaja, prvenstveno za projektante, dakle one koji prvi moraju izaći na teren i krenuti u izradu projektne dokumentacije i troškovnika', objasnio je.

Najavio je i izradu liste prioriteta prilikom obnove.

'Određivanje prioriteta je jedan od složenih elemenata obnove. Potrebno je napraviti višeparametarsku analizu. Nije jednostavno odrediti u glavnome gradu što će se prvo krenuti obnavljati. Ne možemo po cijelom gradu istovremeno obnavljati zgrade. Prvo će se krenuti obnavljati zgrade koje su potrebne za šire građanstvo, a to su bolnice i škole. Zatim će se obnavljati one zgrade koje su više oštećene i koje treba više i brže obnoviti, i onda tako redom dalje', najavio je Uhlir.

Objasnio je i zašto je došlo do zastoja u isplati sredstava za hitnu sanaciju te najavio da će se ta mjera nastaviti i iduće godine.

Rekao je da je za obnovu planirano oko 40 milijardi kuna.

'To su ogromna sredstva. Mi smo to projicirali plastičnije da građanima bude vidljivije - u pitanju je iznos dovoljan za izgradnju desetak mostova Pelješac - kopno ili kompletna izgradnja autoceste. Dakle, u pitanju je velik zahvat za državu i u sredstvima participiraju i građani kako bi se što uspješnije odvijala ova obnova', kazao je Uhlir.