Statistike su (relativno) pouzdane i egzaktne, iz statistika, međutim, ne mogu se uvijek izvući i egzaktni zaključci. Barem ne na prvu loptu. To je slučaj i sa statistikama o visini njemačkih mirovina, javlja Deutsche Welle
Prema aktualnim statistikama Njemačkog mirovinskog osiguranja standardna mjesečna mirovina u Njemačkoj iznosi oko 1.200 eura. Zvuči sasvim pristojno. Pogotovo u usporedbi s nekim drugim europskim zemljama, pa i Hrvatskom. Ali stručnjaci upozoravaju da je riječ o prosječnoj mirovini virtualnog umirovljenika (Eckrentner) koji ima 45 godina radnoga staža, ostvario je pravo na starosnu mirovinu i koji je zarađivao prosječnu njemačku plaću (trenutačno oko 2.700 eura). Međutim, koliko ima onih koji su zarađivali i zarađuju manje od prosjeka? I koliko ima onih koji nisu radili 45 godina?
U stvarnosti, a to potvrđuju i statistike kad se malopodrobnije promotre i izanaliziraju, umirovljenici u prosjeku uNjemačkoj dobivaju mirovine od oko 800 eura. A granica siromaštva, kojase za svaku zemlju definira drugačije (minimalno prihvatljivi standardživota) i izračunava po formuli 60 posto od medijana nacionalnograspoloživog dohotka (ne prosječne plaće!), u Njemačkoj je zadomaćinstvo s jednom osobom bez djece oko 900 eura, za par bez djece oko1.300 eura. Primjera i usporedbe radi - za par s dvoje maloljetne djece ta granica se penje na između 1.900 i 2.000 eura.
Stoga, na brojnimportalima razne udruge upozoravaju njemačke građane da se nedaju zavarati brojkama koje na prvi pogled ne izgledaju loše. Formulaizračuna mirovina, naime, vrlo je složena i informacija o visinimirovine na koju može računati pojedinac u Njemačkoj pouzdana je samoako je nastala prema izračunu Njemačkog mirovinskog osiguranja. A i tada je,naravno, riječ o prognozama, a ne o konačnoj informaciji. Jernitko vam ne može garantirati da u budućnosti nećete ostati bez poslaili da ćete zarađivati kao što ste zarađivali do trenutka u kojemu jenastala prognoza.
Puno govore i podaci koji ukazuju na odnos prosječnih mirovina i prosječnih plaća te visina doprinosa koji se uplaćuju u državni mirovinski fond. A oni pokazuju da prosječne mirovine ni blizu ne rastu jednako kao prosječna primanja. Ali zato raste visina doprinosa. To proizlazi, između ostaloga, iz demografskog problema Njemačke - sve je manje mladih koji rade i uplaćuju doprinose, a sve više starih koji primaju mirovine.
Osim toga, i raskorak između onih koji puno zarađuju i onih koji malo zarađuju sve je veći pa prosječne vrijednosti malo govore o stvarnom stanju stvari. I on će, prema prognozama, i u budućnosti rasti. Pritom treba reći da se iz jednog aktualnog izvještaja o osiguranju egzistencije u starosti vidi da mnogi umirovljenici zarađuju sa strane, jer je prosječni neto dohodak parova iznad 65 godina oko 2.500 eura, a njihovih vršnjaka koji žive kao samci između 1.400 i 1.600 eura
Strah od siromaštva u starosti, inače, tema je o kojoj se u posljednje vrijeme jako puno govori, javlja Deutsche Welle. Razlog tome su prognoze za budućnost i statistike koje govore da u posljednjih deset godina broj siromašnih među starijom populacijom raste mnogo brže nego u drugim populacijskim grupama. U nedavno objavljenom izvješću europske statističke agencije Eurostat navodi se da je trenutačno 5,6 milijuna ljudi u Njemačkoj starijih od 55 godina ugroženo od siromaštva i socijalne izolacije (20,9 posto pripadnika ove dobne skupine), dok je 2004. takvih bilo 4,5 milijuna.
Riječ je, naravno, o relativnom siromaštvu. Ali i ono je relativno: jer dok je situacija u nekim drugim europskim zemljama mnogo bolja nego u Njemačkoj, primjerice, u Norveškoj gdje siromaštvo prijeti vrlo malom postotku osoba starijih od 55 godina (9,3 posto) ili u Nizozemskoj (11,3 posto), u nekim drugim zemljama je situacija još puno, puno gora. U Rumunjskoj opasnost od siromaštva pogađa 44,2 posto pripadnike ove starosne grupe, a u Litvi 37,1 posto.