Neka od poduzeća više nisu na burzi jer su bile mete preuzimanja te su postale dijelovi golemih konglomerata - globalni igrači ih kupuju i ugrađuju u svoju strukturu poput novih kućanskih aparata. Ali, pišu u HBR-u, većina delistiranja s burzi dogodila su se na zahtjev vlasnika.

'Sada smo u fazi 'kupi i transformiraj'. Investitori su ranije kupovali tvrtke, kako bi ih popeglali te skuplje prodali. Potom smo imali fazu u kojoj su firme kupovane kako bi ih se držalo dok zarađuju, a sada ih se kupuje ne samo da bi se njima upravljalo već kako bi ih se posve transformiralo', opisuju u HBR-u ova dramatična događanja.

Takvi trendovi od ulagača traže dosta novog talenta i kapaciteta, posebno u baratanju gomilom brojeva iz kojih treba predvidjeti kakav će povrat na ulaganje biti.

Međutim, piše HBR same brojke nisu dovoljne da bi se znalo hoće li neka investicija biti dobra ili ne. Istraživanja su pokazala da više od 50 posto vrijednosti tvrtke nije moguće procijeniti iz financijskih pokazatelja.

Nova mjerila

Potrebna su dakle, nova mjerila poput: strateške jasnoće, povezanosti s klijentima, poluge brendova, utjecaja istraživanja i razvoja i upravljačkog kapitala.

No 2017. mogla bi ipak biti dobra za burze. Procjenjuje tako Liz Myers, stručnjakinja za inicijalne javne ponude (IPO) u američkoj investicijskoj banci JP Morgan.

Prema njenim riječima u idućoj godini očekuje se val javnih ponuda dionica, uglavnom malih tehnoloških tvrtaka i onih koje se prerasle razinu startupa.

'Već u rujnu ove godine imamo 20 IPO-a, a puni potencijal tek će se vidjeti iduće godine. Ništa gore ne bi trebalo biti ni 2018., kada će na burzu navaliti tvrtke koje se bave virtualnom stvarnošću, robotikom i umjetnom inteligencijom', rekla je Myers Business Insideru.

No gdje je u cijeloj slici Zagrebačka burza? Na ZSE-u su posljednji IPO-i bili početkom 2015., kada su svoje dionice ulagačima ponudile Tankerska Next Generation i Granolio.

Oba su izdanja bila uspješna i pokazala su da je investicijska javnost željna kvalitetnih investicijskih priča te da ih je sprema i podržati. 'Ipak, tržište treba još novih kvalitetnih projekata jer novca definitivno ima, no treba ih mobilizirati i na pravi način motivirati investitore. Svako novo izdanje, ako ispunjava propisane uvjete, rado ćemo pozdraviti i pružiti kompanijama svu moguću asistenciju u okviru naših ingerencija, kao i urednu i djelotvornu trgovinu putem sustava Zagrebačke burze', poručuju sa ZSE-a.

Od 2006. do 2015. na ZSE je provedeno 14 inicijalnih ponuda. Široj javnosti najpoznatiji su IPO-i Ine i Hrvatskog telekoma koji su popularizirali dioničarstvo u Hrvatskoj.

Što se tiče kompanija koje su se povukle s Burze, u zadnjih pet godina otišle su 102 tvrtke. Neke od njih povukle su se s tržišta jer su tako odlučile skupštine dioničara, neke su preoblikovane, a treće su pak završile u stečaju. Treba li ta brojka zabrinjavati?

'Brojka sama po sebi ne znači puno jer kvantiteta izdanja nije ključan element atraktivnog i efikasnog tržišta kapitala već njihova kvaliteta. Naše tržište još je uvijek dominantno bankocentrično, iako se i taj trend polako mijenja, sukladno gospodarskim okolnostima', objašnjavaju na ZSE-u.