Poručeno je to s virtualnog skupa "Kongresni turizam kao pokretač cjelogodišnjeg turizma" kojeg je u utorak organizirala Američka gospodarska komora u u Hrvatskoj (AmCham) i austrijska hotelska grupacija Falkensteiner koja posluje i u Hrvatskoj (Zadar, Krk).

Istaknuto je i da su kongresni i poslovni turizam ili ukupno MICE (meetings-incentive-congress-events) ponuda jedna od najunosnijih i najbrže rastućih područja turizma, koja se još naziva i "turizam susreta" i u svijetu čini gotovo četvrtinu ukupnoga međunarodnog turizma u dolascima i deviznom priljevu.

U Hrvatskoj se, kako je rečeno, kongresni turizam većinom razvija privatnim inicijativama i investicijama, i to većinom hotelijera i drugih poduzetnika, dok je za snažniji razvoj te ponude nužno pojačati organizacijske i logističke kapacitete te znatno uložiti u infrastrukturu i dodatnu promociju.

Brnjac: Vrijeme je da u kongresnom turizmu unesemo unapređenja

Naglasivši važnost kongresnog turizma za cjelogodišnji turizam i to u cijeloj Hrvatskoj, kao i za potrošnju turista, koja je kod tih turista tri do pet puta veća nego kod ostalih, ministrica turizma i sporta Nikolina Brnjac najavila je da će kongresni turizam imati mjesto u novoj turističkoj strategiji, koja se uskoro počinje izrađivati.

"To je i proizvod dodane vrijednosti koji može djelovati i na 'kronične boljke' u turizmu, poput sezonalnosti odnosno može produljiti sezonu, kao i pridonijeti razvoju i pozicioniranju i destinacija gdje se odvija. Vrijeme je da u tom segmentu unesemo unapređenja", poručila je.

Podsjetila je i kako se za 2020. godinu, i zbog tadašnjeg predsjedanja Hrvatske Vijeće EU, prognoziralo da će se bilježiti rekordi po održanim skupovima, ali je zbog pandemije i taj segment pretrpio velike gubitke. No, vjeruje da je taj segment snažan i otporan zahvaljujući profesionalcima koji se time bave i da će se 'vratiti' čim to dopuste prilike.

"Turizam i dalje prati neizvjesnost što sve čini još težim, ali Vlada poduzima sve što može i adekvatnim mjerama pomaže u očuvanju radnih mjesta i likvidnosti. Do sada je izdvojila za to 9 milijardi kuna neto, a ove godine je uvela i nove mjere potpore sektoru vrijedne 1,5 milijardi kuna, koje se provode od ožujka i kroz jamstva države za kredite namijenjene su i malim i srednjim i velikim poduzetnicima u turizmu i povezanim djelatnostima", naglasila je ministrica.

Država bi se isplatilo da uloži oko 400 milijuna eura u tri do četiri kongresna centra

Predsjednik Hrvatske udruge profesionalaca u kongresnom turizmu (HUPKT) Ranko Filipović naglasio je da su nositelji kongresnog turizma u Hrvatskoj kvalificirani stručnjaci, a pitanje je koliko će ih 'preživjeti' s obzirom na razoran ekonomski utjecaj pandemije, kao što je i pitanje u kojem će se obliku jednog dana kada pandemija prođe ti poslovi vratiti.

"Godinama slušam floskule da bi za razvoj kongresnog turizma trebalo to i to, no ništa od toga i situacija je sada ista kao i prije deset godina kada smo osnovali udrugu. Nikada se ništa po tom pitanju nije rješavalo suštinski i samo je privatni sektor nešto radio i ulagao", ustvrdio je.

Složio se s konzultantom iz tvrtke Horwath HTL Sinišom Topalovićema da je Hrvatskoj potrebno nekoliko pravih kongresnih odnosno multifunkcionalnih centara s kapacitetima dvorane za oko dvije do tri tisuće sudionika, barem u Zagrebu i Dubrovniku, koji bez toga u kongresnom turizmu teško mogu dalje nego do sada.

Topalović je s te strane ovu krizu ocijenio i pozitivnom, jer će možda ukazati i na zapostavljene segmente turizma, poput kongresnog, te na važnost ulaganja u njihov razvoj i promociju, posebice u regiji srednje i istočne Europe.

"Nadam se da će se ulaganja u kvalitetu ponude i općenito infrastrukture i na razini destinacija pojačati, jer se u to nije ulagalo, i tu neće pomoći marketinške aktivnosti HTZ-a, nego da se osiguraju sredstava, pa i za gradnju infrastrukture za kongresni turizam, za što treba iskoristiti i sredstva EU-a", kaže Topalović.

Sramotnim drži što Hrvatska u 21. stoljeću nema nijedan profesionalni kongresni centar i što je propuštena prilika da se pozicionira i prepozna i kao kongresna destinacija, za razliku od Barcelone, Beča, Nice i drugih po Europi, koje od ove jeseni već očekuju 'buđenje' u svojim kongresnim centrima.

"Hrvatska bez tri do četiri takva ozbiljna centra ima male šanse za ozbiljnu međunarodnu kongresno pozicioniranje. To, uz Dubrovnik i Zagreb, može biti i u Opatiji i Splitu, što će koristiti i produljenju sezone, ali i primjerice zračnim lukama. Prvi korak za te centre je investicija od 300 do 400 milijuna eura i to ne može biti na privatnim investitorima nego to mora država", poručio je Topalović.

Smatra i da to država mora shvatiti kao dugoročno isplativo ulaganje. "Tek nakon tih investicija i gradnje treba ozbiljnija promocija i marketing, nacionalni i destinacijski kongresni uredi. Ako država može ulagati u bike staze ili sanirati neprofitabilne tvrtke, poput Croatia Airlinesa, može i graditi te centre, pa će i taj nacionalni avioprijevoznik moći prodavati karte za posezonu i biti profitabilniji", kazao je Topalović.

Anđela Lovrić iz Falkensteinera najavila je da u Zadru u sklopu Skala resorta otvaraju novi sportsko-kongresni-zabavni centar koji se oslanja na odmorišnu ponudu te vjeruje da će i ojačati ponudu cijele zadarske regije.