Soldo poručuje da se svi trebaju sabrati i prestati ljudima slati poruke da neće za njih imati Ustavom zagarantiranu zdravstvenu zaštitu.

'To im sigurno smanjuje povjerenje u državu i izaziva strah. Nije mi dobra ta komunikacija s preuzimanjem stanja onakvog kakvo je. Moramo biti svjesni toga da dugovi postoje i da se problem mora riješiti. U svakom dijelu stvari možemo popraviti, ali čini mi se da imamo sve manje vremena. Bez neke brze financijske injekcije u sustav to se ne može riješiti', rekla je Soldo, dodajući da bi krizno financiranje bilo dobro rješenje, rekla je.

Ravnatelj HZZO-a Lucian Vukelić istaknuo je kako HZZO uredno isplaćuje limite bolnicama.

'Bolnice su te koje ugovaraju dobavu lijekova, plaćanje i neplaćanje, za to je odgovoran onaj tko vodi sustav', rekao je.

Diana Percač, predsjednica HUP-ove koordinacije veledrogerija, rekla je da je jedan od osnovnih ciljeva za osnivanje koordinacije bila borba za redovitu naplatu dugova koje generiraju bolnice. Od osnivanja koordinacije 2017. godine do danas dug je udvostručen. Rekla je kako od pojave pandemije koordinacija intenzivno komunicira s Ministarstvom financija i upozorava na sve težu situaciju.

'Eskalirala je pojavom pandemije, dugovi su počeli rasti. Upozoravali smo, a ne prijetili, apelirali na rješenje jer veledrogerije to ne mogu više izdržati. Mi smo došli do granice svojih izdržljivosti, a ovo je nažalost jedna od posljedica', rekla je Percač.

Ravnatelj županijske bolnice Čakovec Tomislav Novinščak umiruje građane. Poručio je da lijekovi koji su u ovom trenutku teško dostupni postoje u zalihama bolničkih odjela i ljekarnama.

'Velika je zabrinutost među ravnateljima ako se ovo nastavi. Neka mi nitko ne zamjeri, nije odgovornost na ravnatelju bolnice. Ustavno pravo definirano je s čak tri članka - pravo na život, pravo na zdravstvenu skrb i pravo na siguran i zdrav život. Lijekovi, potrošni medicinski materijal trebaju neometano doći do pacijenta. Svima u Međimurju i našoj bolnici prekid opskrbe lijekova i medicinskim materijalom je nedopustiv', rekao je Novinščak, dodajući da je ovo samo jedna od kriza koja pogađa zdravstvo.

'Više mjesecima govorim da je potrebno krizno financiranje. Puno se spominjalo da je problem rashodovna strana - ne slažem se s tim, mislim da je prihodovna strana, jer kao bolnica imamo daleko manje prihoda zbog ovih kriza, a isto tako imamo ogromna milijunska potraživanja koja ne možemo naplatiti.'

Percač: Kod nas je sve postavljeno naopako

Veledrogerije su tražile da im se isplati 3,5 milijardi kuna duga, no Vlada je spremna dati tek 900 milijuna kuna.

'Uvijek se dogodi da je netko nezadovoljan. Ovih 900 milijuna kuna je ubrzani transfer iz proračuna prema HZZO-u, to je dio novca koji tijekom godine dolazi za održavanje našeg sustava. Ovo je krizno i trenutno rješenje gdje smo zbog našeg preopterećenja osiguranja sredstava imali rupu prema ljekarnama i to smo dosad pokrivali ubrzanim transferom', rekao je Vukelić.

'Htio bih naglasiti da HZZO ima fond za posebno skupe lijekove gdje mi to izvanlimitno plaćamo, nije to na teret bolnice', dodao je.

Premijer poručuje da ne treba brinuti za veledrogerije, da su snažne i da ne vidi da je itko od njih gladan kruha.

'To samo potvrđuje poslovicu da sit gladnom ne vjeruje. Žalosno je da je kod nas sve postavljeno naopako. Iz ove poruke iščitavam da je u redu biti dužan, ne plaćati jer vi procjenjujete da je nekom drugom dobro. Država bi svojim primjerom trebala pokazati što znači financijska disciplina. Kad država treba naplatiti poreze i doprinose, onda je velika ažurnost, ne možemo zakasniti ni dan da ne dobijemo opomenu pred ovrhu. Mi smo u različitim pozicijama. Ako je tako dobro, predlažem da poreze i doprinose ne platimo po izdanoj, nego po naplaćenoj fakturi, rekla je Percač.

'Često se spominje da su veledrogerije dobile, nisu dobile nikakvu donaciju ni subvenciju, plaćaju se lijekovi i proizvodi koji su uredno isporučeni. Mislim da su profitabilne kompanije u interesu države jer pune proračun, iz njega se financira sve ovo. Profitabilnost i likvidnost su dva dijametralno suprotna pojma. Kompanija koja je profitabilna može propasti zbog nelikvidnosti, što smo imali u slučaju Agrokor. Upozoravamo da profitabilne kompanije zbog nedostatka novca koji im treba da bi mogli plaćati obveze mogu propasti', rekla je Percač, dodajući da su veledrogerije u teškoj situaciji jer ne mogu servisirati svoje obveze.

Isporuka lijekova neće biti normalizirana

'Svima je voda došla preko glave. Što će sada biti, teško je procijeniti. Sve ovisi koliko će nas dobavljači moći čekati. Pričamo o dugu od 6,5 milijardi kuna, to je pola proračuna grada Zagreba, to su tri Pelješka mosta, to su mirovine za dva mjeseca. Ne možemo to više financirati i zato smo molili hitnu uplatu da se taj kotač pokrene', rekla je Percač.

I dok bi svaki dužnik trebao planirati kako će otplatiti svoje dugove prema vjerovniku, Percač je rekla da se kod nas šalje suprotna poruka - da ne treba plaćati dugove.

'Ne znam po čemu se procjenjuje da je nama dobro. Profit nije pokazatelj nego mogućnost ispunjavanja obveza. Otplatni plan nemamo, daljnja situacija je neizvjesna, a dugovi rastu enormnom brzinom. Samo u ova tri mjeseca milijardu i pol novog duga', upozorila je Percač. Vjeruje kako uplatom obećanih 900 milijuna kuna isporuka lijekova bolnicama vjerojatno neće biti normalizirana.

Ako tih milijardu kuna nije dovoljno da se pokrene sustav, Vukelić poručuje da veledrogerije trebaju biti svjesne toga da nije u redu da se ovakve stvari događaju u situaciji u kojoj je zdravstvo preopterećeno i Covid u porastu.

'Što se tiče HZZO-a, naš dug ljekarnama bit će sveden na realne granice. Nemamo ugovore s veledrogerijama, ali prihvaćamo odgovornost za funkcioniranje sustava. Plaćamo ustanove, limiti su isplaćeni. Trebamo biti fleksibilniji u ovakvim kriznim trenucima', poručio je Vukelić.

'Svatko treba pogledati u svoje dvorište i pokriti koliki je dug', dodao je.