Dok bolnički dugovi iznose 4,3 milijarde kuna, oni za lijekove na recept u ljekarnama popeli su se na 700 milijuna kuna. Predstavnici veledrogerija kažu da više ne mogu dobiti kredite banaka kojima bi kreditirali hrvatsko zdravstvo.

'Dug bolnica iznosi 4,3 milijarde kuna i mjesečno raste za oko 220 milijuna kuna. Dug ljekarni od 700 milijuna kuna udvostručen je od lipnja do listopada, a plaćanja su otišla sa 60 na 130 dana u ljekarnama što je dodatni udar na likvidnost veledrogerija', odgovara za tportal Milka Kosanović, direktorica odnosa s članstvom Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) i direktorica Udruge proizvođača lijekova.

Samo Klinički bolnički centar Rijeka i Opća bolnica Slavonski Brod, napominje, svoje obveze prema veledrogerijama izvršavaju u vremenu manjem od 300 dana što je pet puta veći rok od zakonskog, koji iznosi 60.

'Rješenje je hitna uplata dvije milijarde kuna duga za bolnice i 700 milijuna kuna za ljekarne', kratko poručuje Kosanović.

Objašnjava kako se tijekom godina promijenio niz uvjeta poslovanja veledrogerija, od kreditnih aranžmana preko rokova plaćanja do transporta lijekova.

'Cijeli sustav funkcionira samo zahvaljujući veledrogerijama', odgovara na upit misli li da će veledrogerije navući bijes javnosti ako ljekarne i bolnice ostanu bez lijekova.

Na upit kako komentiraju izjavu premijera Andreja Plenkovića kojega su novinari pitali kakvu poruku šalje država koja ljudima prijeti ovrhama jer se obveze moraju plaćati, a sama ne plaća potraživanja veledrogerijama je rekao: 'Država je jako puno novca platila i veledrogerijama i to nisu usporedive stvari. Ako je ogroman broj ovrha zbog mobitela, to nije lijek, to je ogromna razlika, a zdravstveni sustav mora funkcionirati. Te veledrogerije moraju funkcionirati na hrvatskom tržištu i sutra', glavni direktor HUP-a Damir Zorić je za tportal odgovorio:

'Nadamo se da je Vlada svjesna ozbiljnost teškog stanja s opskrbom bolnica i ljekarni lijekovima i da će učiniti sve da se osigura redovita isporuka s ciljem zaštite zdravlja građana i sprečavanja kolapsa zdravstvenog sustava. Dugovi veledrogerijama nisu tek plod korona krize nego se gomilaju dugi niz godina kao posljedica neodrživog financijskog položaja zdravstvenog sustava. Bez korjenite reforme problem će se obnavljati i uvijek će biti veći nego prethodni. Svjesni smo da je dug eskalirao u veoma neugodno vrijeme pandemije kada se zdravstvo trudi opstati na nogama. No, jednako kao sto se borimo za opstanak zdravstva ugroženog koronom trebamo ga očuvati i od financijskog kolapsa.'

Na domaćem tržištu distribucije lijekova glavnu riječ vode četiri velika igrača - Medika, Phoenix Farmacija, Medical Intertrade i Oktal Pharma. Navedena četvorka drži više od 95 posto tržišta. Iz godine u godinu trgovci upozoravaju da je neodrživ trenutni način funkcioniranja zdravstva. Zbog dugih rokova plaćanja državnih bolnica prema njima oni ne mogu na vrijeme podmiriti svoje obaveze prema proizvođačima lijekova.

Gledano pojedinačno, veledrogerije dobro posluju, rastu im snažno prihodi i dobit. Međutim njihove bilance otkrivaju da se radi o visokozaduženim tvrtkama, pisali smo već nešto ranije na tportalu. Već godinama muči ih likvidnost zbog otežane naplate potraživanja od zdravstvenog sustava.

Iz Udruženja trgovine na veliko farmaceutskim proizvodima i ortopedskim pomagalima HGK ističu kako veledrogerijama polako nestaje lijekova za isporuku zbog nemogućnosti plaćanja dobavljača, a dobavljači, pak obustavljaju isporuku prema njima.

'Veledrogerije više ne mogu 'kreditirati' bolnički sustav. Pod hitno je nužna financijska injekcija od minimalno milijardu kuna, i još milijardu kuna do kraja ove godine kako bi se uspostavila normalna opskrba lijekova u cjelokupnom lancu. Dug prema veledrogerijama se vuče unazad dvadesetak godina, ali nikada nije rastao ovako velikom brzinom kao posljednjih 9 mjeseci ', navode u svojem odgovoru tportalu iz Udruženja trgovine na veliko farmaceutskim proizvodima i ortopedskim pomagalima HGK-a.

Napominju kako je još 31.prosinca prošle godine ukupan dug iznosio 2,4 milijarde kuna.

Do objave teksta iz Ministarstva zdravstva nam nije stigao odgovor koje hrvatske bolnice najviše duguju veledrogerijama za lijekove te u kojima dugovi najbrže rastu, ali smo ih pitali i zašto kao i na ključno pitanje zašto je došlo do ovakve situacije. Na upit kako planiraju riješiti dug prema veledrogerijama iz Ministarstva financija do objave teksta, također, nam nije stigao odgovor.