Zvuči pomalo morbidno, ali činjenica je da je pandemija koronavirusa promijenila negativan trend u omjeru umirovljenika i zaposlenih u Hrvatskoj. Naime zahvaljujući povećanoj smrtnosti u prošloj i ovoj godini, smanjen je broj umirovljenika, a broj osiguranika nastavio je rasti
Hrvatska je u 2020. godini zabilježila rekordnu smrtnost uslijed pandemije koronavirusa, a kako je najveći broj preminulih pripadao umirovljeničkoj populaciji, došlo je do promjene trendova te smo prvi put u novijoj povijesti imali više umrlih nego novih umirovljenika.
Prema podacima HZMO-a, lani je u mirovinu otišlo 50.008 građana, a umrlo je 54.578 umirovljenika. Taj trend nastavljen je i ove godine. Do kraja travnja HZMO je prestao isplaćivati gotovo 16.910 mirovina zbog smrti korisnika, a pravo na mirovinu prema Zakonu o mirovinskom osiguranju prvi put ostvarilo je 15.785 korisnika.
vezane vijesti
-
![Granica za odlazak u mirovinu diže se za 2-3 godine, dulji ostanak u radnom odnosu značio bi i veću mirovinu]()
Granica za odlazak u mirovinu diže se za 2-3 godine, dulji ostanak u radnom odnosu značio bi i veću mirovinu
-
![Hrvati su europski doprvaci u neradu, imaju jedan od najkraćih radnih vjekova u EU. Istražili smo zašto se godinama ništa ne mijenja]()
Hrvati su europski doprvaci u neradu, imaju jedan od najkraćih radnih vjekova u EU. Istražili smo zašto se godinama ništa ne mijenja
-
![U Vladi se dobrano preračunali, broj korisnika nacionalne mirovine četiri puta manji od očekivanja]()
U Vladi se dobrano preračunali, broj korisnika nacionalne mirovine četiri puta manji od očekivanja
U usporedbi s istim razdobljem prošle godine, broj preminulih veći je za 2577 dok je broj novih umirovljenika veći za 635. U konačnici, u ovoj godini ukupan broj umirovljenika smanjen je za nešto više od tisuću te je krajem travnja iznosio milijun i 240 tisuća.
U isto vrijeme raste broj osiguranika. Podaci HZMO-a pokazuju da je broj osiguranih osoba pri državnom mirovinskom zavodu na kraju travnja porastao na 1.557.687, što je 37.097 više nego u istom mjesecu lani, ali i 12.162 osoba više u odnosu na travanj 2019. godine.
Povećana smrtnost među umirovljeničkom populacijom i rast broja osiguranika doveli su do povoljnijeg omjera umirovljenika i zaposlenih. Krajem travnja taj omjer iznosio je 1:1,26 dok je početkom godine bio 1:1,24.
No smanjenje broja umirovljenika nije dovelo do povoljnijeg odnosa prosječnih mirovina i plaća. Naime unatoč rastu mirovina, od 2019. opet se pogoršava taj omjer. Dok je u 2019. prosječna mirovina (bez onih inozemnih) iznosila 42,62 posto prosječne plaće, u 2020. taj je omjer pao na 42,06 posto.
Krajem travnja 2021. prosječna mirovina ostvarena prema Zakonu o mirovinskom osiguranju, koja uključuje starosne i prijevremene starosne, a bez inozemnih mirovina, iznosila je 2899 kuna dok se omjer mirovine i plaće dodatno srozao te je iznosio 40,61 posto.
Zbog toga su Matica umirovljenika Hrvatske (MUH) i Sindikat umirovljenika Hrvatske (SUH) zatražili od Vlade da hitno izmijeni formulu za usklađivanje mirovina. Dvije umirovljeničke udruge traže da mirovine prate rast radničkog standarda.
Po podacima koje su iznijele udruge, prosječna mirovina je 1999. iznosila 1322 kune, a danas 2567 kuna, dok je prosječna plaća te iste godine vrijedila 3055 kuna, a danas 7038 kuna. To znači da su plaće u protekle 22 godine porasle za više od tri puta u odnosu na mirovine.
'Umirovljenici se pitaju 'dokle' iako nemaju ništa protiv toga da se plaće povećavaju jer su i one niske, ali traže da ih mirovine barem prate', poručili su iz MUH-a i SUH-a i najavili da će kroz Nacionalno vijeće za umirovljenike i starije osobe nastaviti tražiti prihvatljivija rješenja.
Ohrabrujući je podatak da su mirovine novih umirovljenika nešto više od postojećih zbog povećanja godina staža i većih iznosa kapitalizirane štednje iz drugog stupa. Tako su umirovljenici koji su ostvarili mirovinu 2021. godine dobivali u prosjeku 2970 kuna.
