Prema Zakonu o obaveznom zdravstvenom osiguranju, HZZO u cijelosti pokriva troškove zdravstvenih usluga u vezi sa zaraznim bolestima za koje je zakonom određeno provođenje mjera za sprečavanje njihova širenja.

Isto tako, u slučaju nesposobnosti za rad zakonom je određeno na čiji teret ostvarujete pravo na naknadu plaće, kako se određuje visina te naknade i postupak ostvarivanja prava.

Bolovanje u slučaju zaraze

Ako se zarazite koronavirusom i obolite, vrijede pravila kao i kod drugih bolesti koje izazivaju privremenu nesposobnost za rad. To znači da bolovanje primarno ide na teret poslodavca te vam isplaćuje naknadu u visini plaće umanjene za određen iznos.

Bolovanje počinje nakon što je potvrđena zaraza pozitivnim testom na COVID-19, odnosno nakon razvijanja bolesti, na temelju čega je obiteljski liječnik utvrdio nesposobnost za rad.

Za prva 42 dana bolovanja naknada plaće ide na teret poslodavca, a od 43. dana na teret HZZO-a, pri čemu obračun bolovanja obuhvaća kalendarske dane. U razdoblju u kojem bolovanje pokriva poslodavac naknada ne smije biti niža od 70 posto osnovice, a koja se utvrđuje na temelju prosječne neto plaće u periodu od šest mjeseci prije bolovanja. Naknada može biti i viša ako je tako određeno kolektivnim ugovorom ili ugovorom o radu.

Od 43. kalendarskog dana bolovanja naknada se isplaćuje na teret HZZO-a i to u visini od 70 posto prosječne neto plaće isplaćene u zadnjih šest mjeseci, pri čemu je najviši iznos naknade ograničen na 4257,28 kuna na mjesec.

Drugim riječima, ako vam je plaća jednaka ili niža od 6080 kuna, dobit ćete 70 posto plaće, a ako vam je plaća viša od tog iznosa, dobit će manje nego u razdoblju kada bolovanje pokriva poslodavac.

Zdravstvenim i drugim djelatnicima koji u redovnom radu imaju povećan rizik zaraze oboljenje od koronavirusa priznaje se kao profesionalna bolest. Za bolovanje čiji je uzrok profesionalna bolest naknada plaće od prvoga dana ide na teret HZZO-a i određuje se u iznosu pune plaće i bez ograničenja najvišeg iznosa.

Dakle 'profesionalno oboljeli radnik' kojemu je prosječna neto plaća u zadnjih šest mjeseci iznosila 15.000 kuna ima prava na naknadu u visini tog iznosa za cijelo razdoblje bolovanja zbog profesionalnog oboljenja.

Bolovanje u slučaju izolacije

Kad vam mjerodavni epidemiolog ili druga ovlaštena osoba odredi mjeru samoizolacije ili izolacije (karantene), možete se obratiti svojem obiteljskom liječniku ako želite otvoriti bolovanje.

Nakon izrečene mjere temeljene na medicinskim indikacijama liječnik utvrđuje privremenu nesposobnost za rad i upućuje vas na bolovanje. Za razliku od standardnog bolovanja koje do 42. dana pokriva poslodavac, u ovom slučaju bolovanje ide na teret HZZO-a od prvog dana.

Naknada plaće određuje se u stopostotnom iznosu prosječne plaće (za samozaposlene osobe od osnovice osiguranja) koja je osiguraniku isplaćena u prethodnih šest mjeseci, ali je isplata ograničena na najviše 4257,28 kuna mjesečno. Drugim riječima, ako vam je plaća jednaka ili niža od navedenog iznosa, dobit ćete punu plaću, a ako vam je plaća viša od tog iznosa, dobit ćete umanjeni iznos.

Naknadu plaće izravno isplaćuje HZZO, bez posredovanja poslodavca. Uz zahtjev za isplatu, HZZO-u ste dužni dostaviti osobne podatke, presliku iskaznice, izvješće o bolovanju i potvrdu o plaći koju popunjava poslodavac. Naknada plaće koju isplaćuje HZZO neoporezivi je primitak te ne podliježe obvezi doprinosa ni poreza na dohodak.

Treba naglasiti da u slučaju izolacije korištenje bolovanja nije obavezno. Umjesto bolovanja, možete s poslodavcem dogovoriti rad od kuće ili korištenje godišnjeg odmora kako biste ostvarili punu plaću.

Slična pravila vrijede i ako ste zaposleni roditelj djeteta kojem je određena samoizolacija. U tom slučaju ostvarujete pravo na naknadu plaće za vrijeme privremene spriječenosti na teret HZZO-a.

Ako vam je dijete mlađe od tri godine, tad imate pravo na naknadu plaće u stopostotnom iznosu utvrđene osnovice, a ako je starije od tri godine, onda 70 posto iznosa od utvrđene osnovice, do maksimalno propisanog iznosa od 4257 kuna.