"Iako građani uobičajeno preferiraju fizičku kupovinu i gotov novac kao najzastupljeniji oblik plaćanja usluga i robe u maloprodaji, pandemija, ali i potres u Zagrebu i okolici, ostavili su traga na navikama potrošača u smislu ubrzavanja stope rasta internetske kupnje i udjela bezgotovinskih plaćanja u odnosu na gotovinu. Tako se u razdoblju od ožujka do listopada 2020. godine u odnosu na isto razdoblje 2019. broj internetskih transakcija povećao za oko 34 posto, a vrijednost tih transakcija za približno 38 posto", navodi se u novom HNBlogu "Utjecaj pandemije Covid-19 na navike plaćanja u RH" direktora Direkcije za nadzor platnog prometa u Hrvatskoj narodnoj banci (HNB) Tomislava Mišića.

Nadalje, pokazala je Mišićeva analiza, udjel kartičnih plaćanja u ukupnom broju fiskaliziranih računa u cijeloj 2020. iznosio je oko 21 posto, što je za pet postotnih bodova više u odnosu na 16 posto udjela u 2019. godini.

U prethodnim godinama prosječni godišnji rast tog udjela iznosio je po dva postotna boda. Udjel vrijednosti transakcija kartičnih plaćanja u ukupnoj vrijednosti fiskaliziranih računa povećao se, pak, sa 44 posto na 46 posto u 2020, pri čemu je Mišić napomenuo da ti podaci potvrđuju da građani sve više počinju upotrebljavati kartična plaćanja i za manje iznose računa.

Pandemija je utjecala i na promjenu navika pri obavljanju kartičnih plaćanja pa je tako broj beskontaktnih transakcija u razdoblju od ožujka do listopada u 2020. porastao za oko 76 posto u odnosu na isto razdoblje 2019., dok se vrijednost transakcija povećala za približno 161 posto. Broj kontaktnih transakcija u 2020. u odnosu na isto razdoblje 2019. pao je za oko 29 posto, a vrijednost transakcija za otprilike devet posto, pokazala je analiza.