'Bez pogleda na dekadu, možda možemo dobiti dojam da ne znamo zapravo gdje idemo i da ne vidimo koje je pravo mjesto Hrvatske u kompliciranom svijetu, Europi', izjavio je i istaknuo da pitanje razvoja i budućnosti nije samo pitanje ekonomije.

Predsjednik je naveo da u Zborniku ekonomista postoji 80-ak stranica statističkih pokazatelja, među kojima se nađe i neki pozitivni, ali da, za razliku od 2008, većina pokazuje negativan trend. Pronašao je jedan koji mu je zapeo za oko, a nije mu jasno kojom se metodom to postiglo – teritorij RH se povećao za 50 kvadratnih kilometara, što je izazvalo smijeh u dvorani.

Istaknuo je da oni koji vode društvo, bez obzira na loše pokazatelje, trebaju pobuditi novi optimizam u odnosu na posljedice izazvane financijskom i gospodarskom krizom. 'Hrvatska je često kasnila s donošenjem odgovarajućih antirecesijskih mjera i dugo negirala da kriza postoji, što nije dobro jer tada ne dolazi do određenih akcija i mjera koje bi donijele bolje rezultate', rekao je i dodao da je važno okrenuti se domaćim izvorima financiranja te je mišljenja da se pojavila potreba novih društvenih modela.

Nezaposlenost je, po njemu, jedan od najvažnijih društvenih i političkih problema. O turističkom prometu, koji je premijerka Kosor pohvalila, Josipović smatra da treba vidjeti i financijski efekt.

'Bez obzira što smo s jedne strane imali jednu globalnu filozofiju da će se tržište nekako riješiti, imali smo i jaki državni intervencionizam, i to na mjestima gdje nismo trebali. Nova vlada će, bez obzira koja to bila, morati drastično zarezati na propisima i birokraciji, pronaći mjere kako osigurati socijalnu ravnotežu', zaključio je, u nadi da ulazak u EU neće biti još jedan od promašenih penala.

Premijerka Jadranka Kosor u svome je izlaganju, između ostalog, rekla da će se okosnica ekonomske politike u 2012. temeljiti na poticajnim mjerama, investicijama, štednji i uklanjanju barijera. Najavila je da njena vlada neće uvoditi nove poreze te da će uvesti poticaje za zapošljavanje i nastaviti s uštedama u državnom proračunu, uklanjanjem administrativnih prepreka i borbom protiv korupcije.

‘Tražit ćemo da se u Ustav ugradi obveza koja je vezana za smanjivanje deficita i javnog duga. Znamo što treba učiniti i sigurno to možemo i znamo učiniti sami, bez intervencija sa strane’, rekla je Kosor.

Najavila je i pokretanje željezničke pruge od Rijeke do mađarske granice, nastavak izgradnje Pelješkog mosta, ulaganja u morske i riječne luke i drugo te ustvrdila da se Vladin program gospodarskog oporavka ostvaruje.

Predsjednik Hrvatskog društva ekonomista Ljubo Jurčić i ove je godine podsjetio da nam, ako se ne promijenimo, ostaje samo moliti boga da nam oprostiti naše dugove. ‘Ništa se posebno nije promijenilo’, kazao je i podsjetio da su ekonomisti vidjeli i najavljivali krizu.

‘Ekonomska karta svijeta se promijenila, a politička je ostala ista. Ako ta dva odnosa nisu usklađena, onda neminovno dolazi do problema’, smatra Jurčić te drži da je do ove krize dovela faza liberalizma zadnjih 10, 20 godina, a da su motivi i porivi za ujedinjavanje Europe sada slabi pa ona nije ono što mi mislimo, jedna jedinstvena obitelj. ‘U Europi se moramo znati ponašati i imati svoju politiku. Ondje postoji jedan ogroman prostor u kojem Hrvatska može naći svoje mjesto, što ovisi o vladi’, istaknuo je.

Prema njegovim riječima, Hrvatska je u krizi od njezinog osnivanja, a mi smo se čitavo vrijeme ponašali kao da se nalazimo u najboljoj situaciji.

Naglasio je da su se sve zemlje oko nas oporavile osim Rumunjske, a hrvatska industrijska proizvodnja pada, i to u prvih šest mjeseci ove godine za 1,8 posto, te da su najveći problemi našega gospodarstva nezaposlenost, nelikvidnost i inozemni dug.