Nakon što je Uprava Hanfe prošloga tjedna društvu Ilirika Investments odobrila pokretanje otvorenog investicijskog fonda s javnom ponudom Ilirika Gold, prodaja udjela u fondu počinje u srijedu, 27. listopada, najavio je predsjednik uprave društva Ivan Ivin
Riječ je o dioničkom fondu koji će prikupljena sredstva ulagati u zlato, odnosno dionice kompanija koje se bave proizvodnjom, preradom i trgovanjem zlatom, te udjele u fondovima vezanim za zlato. Najmanji ulog u fond iznosit će 100 eura, a ulazna naknada je 3 posto. Dan kasnije, 28. listopada, najavljuju iz Ilirike, startat će i fond Ilirika Gold u Beogradu, piše Banka.hr
U Sloveniji pak već četiri godine postoji gold fond (Alta Gold, odnosno ranije MP-Gold.Si), a vrijednost udjela u tom fondu u zadnjih je 12 mjeseci porasla 26,80 posto, dok trogodišnji prosjek iznosi 5,7 posto.
Zlato se smatra sigurnim utočištem od inflacije ili bilo koje krize na tržištima kapitala, odličan je instrument za disperziju i zaštitu portfelja. Samo ove godine cijena mu je porasla više od 25 posto, a Ivin smatra da to nipošto ne znači da nema prostora za njezin daljnji rast, što je u skladu s procjenama niza analitičara da će rastući zahtjevi investitora cijenu zlata još pogurati prema gore.
No, kao i svako drugo ulaganje na tržištu ni ovo nije bez rizika, a čekanje da cijena naraste može i potrajati. Inače, lani su središnje banke prvi put od 1988. godine više zlata kupovale nego što su prodavale. U eurozoni prosječno blizu 70 posto ukupnih inozemnih rezervi središnjih banaka čini zlato.
Hrvatski građani koji bi željeli ulagati izravno u zlato mogu ga (osim u zlatarnama), kupiti u bankama. No, napominje Ivin, ovakvo ulaganje u Hrvatskoj nije isplativo zato što se kod kupnje zlata mora platiti PDV, a tome još treba dodati eventualne troškove čuvanja zlata, odnosno trezora, dok se u EU ne plaća porez na trgovanje investicijskim zlatom.