Vlada planira nastaviti s potporama za očuvanje radnih mjesta i nakon isteka prvog kruga pomoći u kojem je financijsku potporu države primalo gotovo pola milijuna zaposlenih. Za zaposlene u tvrtkama s padom prihoda većim od 50 posto predviđen je nastavak isplate potpore na plaću od 4000 kuna, a za manje ugrožene kompanije priprema se potpora za sufinanciranje skraćenja radnog vremena
Ministar rada i mirovinskog sustava Josip Aladrović najavio je da sutra kreću pregovori s poslodavcima i sindikatima o novoj mjeri očuvanja radnih mjesta.
Poduzetnicima koji uvedu skraćeno radno vrijeme država bi, uz uvjet da zadrže radnike, pokrivala razmjeran dio iznosa plaće za broj radnih sati za koje je radniku skraćeno radno vrijeme.
vezane vijesti
'Koncept je takav da određeni dio rada koji nije efikasan snosi država. U prijevodu, možda karikirano, ukoliko poslodavac radi pet dana u tjednu, a ima potrebe za četiri, država bi sufinancirala jedan radni dan, a poslodavac bi sam financirao plaće za četiri radna dana', pojasnio je Aladrović. O mjeri će se razgovarati ovaj mjesec, kada bi ona i trebala biti definirana.
Sličan model već nudi burza
Model poticanja očuvanja radnih mjesta sufinanciranjem skraćenja radnog vremena predložio je ranije SDP u svom zakonskom prijedlogu koji nije prošao u Saboru. Prema SDP-ovu modelu, država bi sufinancirala razmjeran dio iznosa plaće za broj radnih sati za koji je radniku skraćeno radno vrijeme, a najviše do iznosa minimalne plaće u razdoblju od maksimalno 12 mjeseci. Pritom bi poslodavac bio dužan po prestanku primanja potpore zadržati radnike najmanje onoliko mjeseci koliko je primao potporu.
Slična mjera već postoji u HZZ-ovu programu poticanja zapošljavanja. Njome je predviđeno poticanje maksimalno do 40 posto skraćenja radnog vremena i do 40 posto iznosa bruto plaće, a najviše do iznosa minimalne plaće.
U Hrvatskoj udruzi poslodavca (HUP) pozdravljaju ovu mjeru. 'U idućem razdoblju teško će biti planirati poslovanje, bit će puno uspona i padova, a važno je imati mogućnost da država u jednom dijelu pokriva trošak neodrađenih sati', ističe Kristijan Krpan, predsjednik izvršnog obora HUP-a Rijeka.
Proširiti potporu i na druge sektore
Smatra da potpora treba biti namijenjena radnicima iz prerađivačke industrije, ali i drugih sektora pogođenih krizom, koji nisu pokriveni postojećom potporom za očuvanje radnih mjesta u vidu isplate naknade od 4000 kuna.
Napominje da će se mnogi poslodavci, koji su proteklih mjeseci relativno dobro poslovali, tek naći u krizi zbog zastoja u ugovaranju novih poslova.
Novac za financiranje ove mjere osigurala bi Europska unija iz novog fonda solidarnosti SURE, iz kojeg bi Hrvatska mogla u kratkom vremenu povući oko 400 milijuna eura od ukupno 100 milijardi eura namijenjenih za sve članice EU-a.
Njemački model težak 26 milijardi eura
Riječ je o sličnom instrumentu koji su koristile neke članice tijekom financijske krize 2008., poput njemačkog programa Kurzarbeit. Njemačka je vlada početkom koronakrize ponovno aktivirala program potpore za skraćenje radnog vremena, kojim planira sačuvati više od dva milijuna radnih mjesta.
U Njemačkoj kompanijama koje skraćuju satnicu radnicima ili ih šalju na neplaćeni odmor država isplaćuje do 60 posto njihove plaće. Savezni ured za rad koji isplaćuje i naknade za nezaposlene za ovu mjeru osigurao je 26 milijardi eura.
Po uzoru na njemački Kurzarbeit, slične mjere za očuvanje radnih mjesta uvele su Austrija, Italija, Danska, Švedska i Norveška.
Koliko će hrvatskih radnika ući u program novih potpora, tek ćemo vidjeti, ali sigurno je to da će se normalizacijom gospodarskih tokova smanjivati ukupne potpore. Prema procjenama ministra Aladrovića, u srpnju će mjere za očuvanje radnih mjesta moći koristiti između 80.000 i 100.000 tisuća radnika. To je znatno manji broj nego prethodnih mjeseci, u kojima je na 'državnoj plaći' bilo gotovo pola milijuna radnika.
